Futurolog Martin Kruse na konferenciji Future Tense govorio je o održivosti i ogromnim promjenama kroz koje svijet prolazi te što će to značiti za poslovanje. No mi smo ga pitali i kako kao pojedinci možemo postati održivi.
– Zapravo je prilično lako postati održiviji kao pojedinac, ali je teško napraviti tu promjenu. Morate prestati jesti meso, ne voziti automobil. Ali problem je u tome da bi se morali odreći svega na što smo navikli i tu promjena postaje teška – rekao je i dodao da nam kao potrošačima i građanima tehnologija ne pomaže jer cijene nisu toliko pale, ali i regulativa nam ne pomaže jer ne gura kompanije i imamo, kaže, neusklađenost između potrošača, regulatornog okruženja i kompanija.
Dodaje kako nam je potreban međunarodni dogovor, nismo imali previše uspjeha u postizanju dogovora oko zajedničke globalne akcije.
– Imali smo ga oko smanjenja rupe u ozonskom omotaču, ali to je to – dodao je.
– Možete biti skeptični, ali ja gledam stvari ovako: Možemo se početi sada mijenjati ili ćemo biti prisiljeni na promjenu kasnije. To je metak koji se ne može izbjeći – rekao je Kruse.
Foto: Ivan Hruskovec/24sata
Na pitanje o važnosti za kompanije da postanu zelene ‘danas’, a ne sutra odgovara kako postoji rizik troška za one koji odluče biti pokretači, stoga za mnoge ima više smisla da stvaraju te kompetencije unutar kuće i da tako krenu na taj put.
– Biti ‘najbolji u razredu’ košta i samo si rijetke kompanije to mogu priuštiti – kaže.
Koliko je realno da će te kompanije uvesti brze promjene, pitamo Krusea.
– Razgovaram s mnogo različitih kompanija i također Fortune 500 kompanija i oni kreću u promjene. Izuzetno je teško i traže zapravo regulatore da stvore strože propise jer im to olakšava da u kompetitivnom okruženju imaju neku sigurnost. Ali stvarno pokušavaju i predani su tome – odgovara.
Mnogi pokušavaju biti zeleniji plaćanjem kompenzacije za ugljični otisak, a Kruse odgovara da to dugoročno ne smanjuje emisije, ne izvlači CO2 iz atmosfere i ne podržava tehnološku promjenu.
– Na kraju nećemo imati dovoljno drveća i to je u osnovi jeftin pokušaj. Ali mislim da ima smisla kada radite oboje. U onim područjima gdje vam je vrlo, vrlo skupo angažirati se, bolje je kupiti drveće i zatim se usredotočiti na područje gdje su niži troškovi i gdje se može napraviti tehnološka promjena jer i to mora biti održiv smjer poslovanja – kaže.
Pandemija, kriza u Ukrajini, globalne nesigurnosti snažno su utjecale na opskrbne lance, dok ljudi i dalje imaju svoja očekivanja oko proizvoda i roba, a Kruse ističe kako će nas tu čekati kulturološka promjena na osobnoj razini, gdje ćemo se morati ugledati i na naše djedove i bake i svijet u kojem su oni živjeli.
Foto: Ivan Hruskovec/24sata
– Fokusirali su se na resurse i vidjeli vrijednost u njima. Mi živimo u potrošačkom društvu gdje je postalo normalno ne brinuti, štoviše ta nebriga je institucionalizirana – kaže Kruse te dodaje da mi moramo doći do stava kad dođemo u dućan i kažu nam da nemaju nešto što smo tražili, da ćemo napraviti nešto drugo ili će nas čekati visok trošak.
Govoreći o promjenama koje nas čekaju ističe CBAM regulativu (Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama) EU od 2026. koja će, navodi, uvesti ravnotežu.
– Naviknuti smo da Europa ima stroži regulatorni sustav od ostatka svijeta, a da Kina ima slobodniji odnos prema okolišu, ali i jeftin život. Europa im želi reći, OK, plaćate CO2 porez u Kini, u redu, ali morate plaćati isti CO2 porez u Europi ili Kini – rekao je.
Komentirao je i kako su američke carine od 100 posto na električne automobile iz Kine grozna odluka.
– Ovo je nova industrijska revolucija i Kina je to uočila. Pozicionirali su se da zagospodare solarom, vjetrom električnim autima, svime jer znaju što stiže i tako se postavljaju. Amerikanci su pak sjedili i pretvarali se da će svijet prošlosti biti i svijet budućnosti, a neće – istaknuo je.
‘Bit će teško prepoznati to društvo’
Kruse je komentirao i klimatske promjene te zagrijavanje svijeta i budućnost koja čeka sljedeću generaciju o kojoj moramo i mi razmišljati.
– Govorimo o dugoročnim promjenama koje su već pokrenute i koje se ubrzavaju. Promjene koje ćemo morati napraviti kroz naše društvo će biti toliko radikalne da će biti teško prepoznati to društvo. Briga je da će morati primiti taj jaki udarac, dok mi možemo primiti sada udarac, koji je prilično slabiji u usporedi. Ali to znači da moramo prepoznati prijetnju drugim ljudima osim nas, i tu se sve svodi na empatiju i razmišljanje o tome kako će drugi ljudi živjeti u budućnosti. Mislim da će život naše djece i unuka biti puno teži – rekao je Kruse.
Ne vidi neki ‘srebrni metak’ koji bi riješio naše probleme. Kaže da je to postala ‘tehnoutopija’, da ne moramo nešto raditi jer će se nekad pojaviti nešto što će nas spasiti.
– Nema tehnologije koja bi to napravila, ali postoje tehnologije koje možemo početi primjenjivati, a neke ćemo biti prisiljeni, kao što je GMO. Želimo li promijeniti organizam planeta? Način bi bio da promijenite način na koji alge uzimaju CO2 iz zraka. Ali ne želite petljati s klimom na taj način. Iznenada bi mogli poremetiti ravnotežu i stvari okrenuti u drugom smjeru. Ali premašimo rast temperature do 2050. ili 2060. morat ćemo početi raditi na izvlačenju C02 iz atmosfere i potrošiti goleme svote na to jer ćemo morati – kaže.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
