Eritrociti: Uloga u tijelu, što kada su povišeni, a što kada su sniženi

Eritrociti su vrsta krvnih stanica koje se stvaraju u koÅ¡tanoj srži i nalaze se u krvi. Eritrociti sadrže protein hemoglobin koji prenosi kisik iz pluća u sve dijelove tijela. Provjera broja eritrocita u krvi obično je dio kompletne krvne slike. Stanje eritrocita može ukazivati na anemiju, dehidraciju, pothranjenost i leukemiju.Eritrociti imaju karakterističan oblik i strukturu oblika diska s ravnim srediÅ¡tem Å¡to im omogućuje da se lako kreću kroz krvne žile. Glavna uloga eritrocita je transport i izmjena plinova (kisik, ugljični dioksid) između pluća i tkiva.Evo kako se to događa u stvarnom vremenu – u kapilarama pluća hemoglobin veže udahnuti kisik, stvarajući oksihemoglobin. Ova tvar daje eritrocitima, a time i arterijskoj krvi, jarko crvenu boju. Eritrociti bogati kisikom tada putuju kroz arterije dok ne dođu do kapilara tkiva. U kapilarama tkiva kisik se oslobađa iz hemoglobina i difundira u tkiva. Istovremeno se ugljični dioksid iz tkiva veže na hemoglobin, stvarajući deoksihemoglobin. Ova tvar daje eritrocitima i venskoj krvi purpurno plavu boju. Eritrociti bogati ugljičnim dioksidom zatim venskom krvlju putuju prema srcu, a zatim u pluća. Unutar plućnih kapilara, ugljični dioksid se oslobađa iz hemoglobina u zamjenu za novu dozu kisika.
Eritropoeza: Proizvodnja crvenih krvnih stanica
Pregled procesa eritropoeze, odnosno proizvodnje eritrocita. Životni ciklus eritrocita uključuje tri faze: proizvodnja, zrelost i uniÅ¡tenje. Eritropoezom, matična stanica koja se zove hematopoetska matična stanica (hematopoietic stem cell – HSC ) sazrijeva u potpuno zrelo crveno krvno zrnce ili eritrocit.
Stanica napreduje kroz mnoge faze da bi se to dogodilo. Sve vrsta krvnih stanica (crvene krvne stanice, bijele krvne stanice i trombociti) počinje kao HSC. Da bi se crvena krvna zrnca konačno formirala, HSC postaje uobičajena mijeloična pretka (common myeloid progenitor – CMP) stanica. CMP može sazreti u crvene krvne stanice, trombocite ili neke vrste bijelih krvnih stanica.
CMP koji na kraju postaje crvena krvna stanica razvija se u megakariocitno-eritroidnu progenitorsku stanicu (megakaryocyte-erythroid progenitor cell – MEP). Nakon Å¡to se razvije u MEP, stanica je na putu da postane crvena krvna stanica. Kako se razvija, prolazi kroz sljedeće faze:

Proeritroblast
Eritroblast
Normoblast
Retikulocit
Eritrocit (potpuno zrela crvena krvna zrnca).

Koštana srž oslobađa zrele krvne stanice u krvotok. Nakon što dođu u krvotok, crvena krvna zrnca mogu prenositi kisik iz pluća u tkiva te ugljični dioksid iz tkiva u pluća kako bi bio izdahnut.
Faktori koji utječu na proizvodnju crvenih krvnih stanica. Eritropoetin, koji proizvodi peritubularne kapilarne stanice bubrega, ključan je za proizvodnju crvenih krvnih stanica. Problemi s crvenim krvnim stanicama mogu biti uzrokovani bolestima ili nedostatkom željeza ili vitamina u prehrani, a neke bolesti crvenih krvnih stanica su nasljedne. Bolesti crvenih krvnih stanica uključuju mnoge vrste anemije.

Možda te zanima…

Povišeni leukociti u krvi mogu ukazivati na sljedeća stanja

Zdravlje

Krvna slika, standardne vrijednosti i kako se mjere

Kompletna krvna slika nije jedinstvena pretraga već niz pretraga u koje spadaju: broj leukocita, broj eritrocita, koncentracije hemoglobina, hematokrita, broja trombocita, indeks eritrocita (MCV, MCH, MCHC, RDW), indeksa trombocita (MTV, PDW), DKS-a (diferencijalna krvna slika ili leukogram jer određuje stanje leukocita). DKS nije dio kompletne krvne slike, ali se radi u slučaju da se potvrdi ili odbaci sumnja na određena stanja poput autoimunih bolesti, upalnih stanja, leukemije i poremećaja koštane srži.

​Normalne vrijednosti eritrocita u krvi, ovise o dobi, spolu i drugim čimbenicima. Na laboratorijskim nalazima vrijednost eritrocita označava se kraticom Erc, a broj eritrocita izražava se po mikrolitri krvi. Za određivanje poremećaja eritrocita u obzir se uzima i koncentracija hemoglobina u eritrocitima.

Referentne vrijednosti eritrocita (Erc) variraju ovisno o spolu:

Kod žena od 3,86 do 5,08 x 10^12 eritrocita po litri krvi
Kod muškaraca od 4,34 do 5,72 x 10^12 eritrocita po litri krvi

Povišeni eritrociti u krvi
Kada su eritrociti u krvi poviÅ¡eni, to se stanje naziva eritrocitoza ili policitemija. Postoje dva oblika eritrocitoze – primarna i sekundarna. Kako navodi Cleveland Clinic, primarna eritrocitoza obično nastaje kao posljedica nepravilnosti u samim eritrocitima ili u koÅ¡tanoj srži koja ih proizvodi. Dok se sekundarna eritrocitoza odnosi na sve probleme koji nastaju izvan koÅ¡tane srži i može biti reakcija tijela na stanja koja izazivaju smanjenje razine kisika u krvi kao Å¡to je bolesti pluća.
Broj eritrocita se također povećava u stanjima kada je smanjena dostupnost kisika u okolišu, primjerice na velikim nadmorskim visinama ili kod pušača. Kod pušača krv postaje zasićena ugljikovim dioksidom te budući da su brojni eritrociti okupirani ugljikovim dioksidom, ne mogu prenositi kisik pa tijelo taj problem nadoknađuje povećanom proizvodnjom eritrocita. Kada su eritrociti u krvi visoki, može doći do povećane viskoznosti krvi i smanjenog protoka krvi kroz krvne žile. To može dovesti do različitih simptoma uključujući vrtoglavicu, glavobolju, umor, poteškoće s disanjem i povećanu sklonost trombozi.

Možda te zanima…

Što znače rezultati krvnih pretraga i kako ih protumačiti

Zdravlje

Sniženi eritrociti u krvi
Niske razine eritrocita ukazuju na anemiju. Anemija može biti uzrokovana različitim faktorima uključujući nedostatak željeza, vitamina B12 ili folne kiseline, kronične bolesti, nasljedne poremećaje ili krvarenje. Kada su eritrociti u krvi niski, tijelo može patiti od nedostatka kisika. To može rezultirati simptomima kao što su umor, blijedilo, kratkoća daha, vrtoglavica, ubrzan puls i opća slabost. Teški slučajevi anemije mogu imati ozbiljnije posljedice na zdravlje uključujući oštećenje srca i drugih organa.
Eritrociti u urinu 
Krv u urinu znači da se u urinu nalaze crvena krvna zrnca (red blood cells – RBC). Često, urin izgleda normalno golim okom, ali kada se provjeri pod mikroskopom, sadrži veliki broj crvenih krvnih stanica. U nekim slučajevima mokraća je ružičasta, crvena ili boje čaja, Å¡to se može vidjeti i bez mikroskopa i to je ujedno i glavni simptom krvi u mokraći.
Zašto se pojavljuje krv u urinu? Većina uzroka krvi u mokraći nije ozbiljna. Na primjer, teška tjelovježba može uzrokovati pojavu krvi u mokraći, koja često nestane za jedan dan. Drugi, ozbiljniji uzroci uključuju: rak, infekcija ili bolest bubrega, infekcija mokraćnog sustava, povećana prostata, kamenci u bubregu ili mjehuru, određene bolesti (poput anemije srpastih stanica i cistične bolesti bubrega), ozljeda bubrega. Neki lijekovi uzrokuju pojavu krvi u mokraći i kod mnogih ljudi se  imaju bez ikakvih drugih povezanih problema.

Krv u urinu često se može dijagnosticirati testovima urina. Liječenje ovisi o uzroku krvi u mokraći.

Foto: Unsplash

Crvene krvne stanice ili eritrociti

Funkcija i važnost eritrocita u tijelu i povezanost s hemoglobinom

Hemoglobin (Hb) je protein prisutan u eritrocitima koji ima ključnu ulogu u prijenosu kisika iz pluća u tkiva te uklanjanju ugljičnog dioksida iz tijela. Ovaj složeni protein sastoji se od četiri podjedinice, a svaka od njih nosi željezo. Hemoglobin je crvene boje, dajući krvnoj plazmi karakterističnu crvenu nijansu.
Mean Corpuscular Hemoglobin ili MCH i Mean Corpuscular Hemoglobin Concentration ili MCHC su parametri koji se koriste za procjenu hemoglobina u crvenim krvnim stanicama odnosno eritrocitima. MCH se odnosi na prosječnu količinu hemoglobina unutar pojedinačnog eritrocita.
MCH ili prosječni sadržaj hemoglobina u eritrocitu za muÅ¡karce i žene je 27,4 – 33, 9
MCHC ili prosječna koncentracija hemoglobina u 1 L eritrocita za žene i muÅ¡karce je 320 – 345 g/l

Referentne vrijednosti hemoglobina (Hb)

Kod žena od 119 do 157 g/L
Kod muškaraca od 138 do 175 g/L

  Ovdje pročitajte što kada su MCH i MCHC povišeni i sniženi.
Uobičajeni poremećaji povezani s crvenim krvnim stanicama su: anemija, policitemija, bolest srpastih stanica.
Anemija
Anemija se javlja kada se smanji broj cirkulirajućih crvenih krvnih stanica. Kada se to dogodi, krv ne može osigurati dovoljno kisika tijelu. Osoba s anemijom može se osjećati umorno ili slabo. Različita zdravstvena stanja mogu rezultirati niskim razinama eritrocita i uzrokovati anemiju. Postoji mnogo vrsta anemije. Kod nekih ljudi može biti teško identificirati što uzrokuje nizak broj crvenih krvnih zrnaca.
Tri su glavna uzroka anemije
Anemija uzrokovana gubitkom krvi. Gubitak krvi može dovesti do niske razine željeza u krvi, uzrokujući anemiju. Može biti akutan i kroničan. Neki uzroci akutnog gubitka krvi uključuju operaciju, porod i traumu. Međutim, kronični gubitak krvi češće je odgovoran za anemiju. Kronični gubitak krvi može biti posljedica stanja kao što su čir na želucu, endometrioza, rak ili neka druga vrsta tumora.
Smanjeni ili oslabljeni eritrociti. Koštana srž je meko, spužvasto tkivo u središtu kostiju i igra ključnu ulogu u stvaranju eritrocita. Srž proizvodi matične stanice, koje se razvijaju u eritrocite, bijele krvne stanice i trombocite. Niz bolesti može utjecati na koštanu srž. Jedna od njih je leukemija, vrsta raka koja izaziva prekomjerno stvaranje abnormalnih bijelih krvnih stanica. To ometa proizvodnju eritrocita.
Uništavanje eritrocita. Eritrociti obično imaju životni vijek od 120 dana. Međutim, tijelo ih može uništiti ili ukloniti prije nego završe svoj prirodni životni ciklus u krvotoku. Autoimuna hemolitička anemija je uzrokovana uništavanjem eritrocita. Javlja se kada imunološki sustav zamijeni eritrocite za stranu tvar i napadne ih.

Tipovi anemije i simptomi
Postoje mnogi oblici anemije, a svaki tip ima specifične simptome.

Anemija uzrokovana nedostatkom željeza. Česti uzroci su: teške menstruacije, prehrana siromašna željezom, učestalo darivanje krvi, dugotrajno fizičko naprezanje, određene bolesti npr. Chronova, lijekovi koji iritiraju želudac poput ibuprofena. Simptomi su: umor, magla u glavi, hladni ekstremiteti.
Anemija zbog nedostatka vitamina B12. Može nastati ako osoba ne konzumira ili ne apsorbira dovoljno B12, njezin broj crvenih krvnih zrnaca može biti nizak. Simptomi su: teškoće pri hodanju, zbunjenost i zaboravljivost, problemi s vidom, dijareja, gladak crveni jezik.
Aplastična anemija. Ovo rijetko stanje krvi događa se kada koštana srž ne može proizvesti dovoljno novih eritrocita. Najčešće je posljedica autoimune bolesti koja oštećuje matične stanice. To se događa unatoč normalnoj razini željeza. Simptomi su: umor, česte infekcije, kožni osip, lako stvaranje modrica.
Hemolitička anemija. Ova vrsta anemije događa se kada se eritrociti unište brže nego što tijelo može proizvesti nove. Razna stanja mogu uzrokovati hemolitičku anemiju, poput autoimunih bolesti, infekcija, problema s koštanom srži i nasljednih stanja kao što su bolest srpastih stanica i talasemija.

Možda te zanima…

Anemija zbog nedostatka željeza najčešće pogađa žene, ali se može jednostavno dijagnosticirati i liječiti

Zdravlje

Utjecaj načina života i prehrane na zdravlje crvenih krvnih stanica
Prehrana, vježbanje i način života mogu utjecati na broj crvenih krvnih stanica i njihovu funkciju.

Prehrana za zdrave eritrocite. Tijelo zahtijeva određene vitalne hranjive tvari za stvaranje crvenih krvnih stanica uključuju željezo, bakar, folat, vitamin A, B12, C i vitamin E. Konzumacija hrane koja sadrži ove hranjive tvari može pomoći povećati broj crvenih krvnih stanica. Ako ne dobivate dovoljnu količinu nutrijenata dodaci prehrani mogu pomoći u povećanju broja crvenih krvnih stanica u tijelu. Ali prije nego što se odlučite za suplementaciju razgovarajte s liječnikom, osobito ako već uzimate neke druge lijekove.
Stil života koji doprinosi zdravlju crvenih krvnih stanica. Raznolika prehrana bogata vitaminima i mineralima, redovito vježbanje (tijekom vježbanja tijelo dobiva više kisika), umjeren unos alkohola. Ako imate višak eritrocita smanjite količine željeza koje unosite kroz crveno meso, pijte više vode, izbjegavajte diuretike kao što su kofeinska pića i alkohol.
Najnovije spoznaje u liječenju poremećaja crvenih krvnih stanica
Iako je dijagnoza anemije relativno jednostavan i jasan pothvat, budući da se uglavnom temelji na mjerenju hemoglobina u punoj krvi, točna karakterizacija poremećaja crvenih krvnih zrnaca (eritrocita) postala je glavni oslonac. Tehnološki napredak koji se dogodio u laboratorijskoj medicini u novije vrijeme omogućio je uvođenje širokog niza inovacija i za dijagnostiku crvenih krvnih zrnaca, uglavnom predstavljenih modularnom automatizacijom, digitalnom hematologijom, inovativnim parametrima eritrocita i prilagodbom disruptivnih tehnologija laboratorijskoj hematologiji, posebno spektrometrije masa i molekularne biologije. Ova važna otkrića uvelike su pridonijela proširenju dijagnostičkih metoda.
U doglednoj budućnosti, bolje razumijevanje fenotipske heterogenosti poremećaja eritrocita, također potpomognuto IT alatima kao što su ekspertni dijagnostički sustavi ili umjetne neuronske mreže, poboljšat će globalno upravljanje ovim poremećajima na više razina. Ipak, bit će potrebno riješiti neka dodatna pitanja, povrh svega trenutni nedostatak usklađenosti u laboratorijskoj hematologiji.
Izvori za članak: Johns Hopkins, Medical News Today, Journal Of Laboratory And Precision Medicine, Cleveland Clinic, HNS, Poliklinika Breyer

 

Možda te zanima…

Povišen kreatinin u krvi: Zašto se pojavljuje i što znači?

Zdravlje

Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags
Eritrociti su vrsta krvnih stanica koje se stvaraju u koÅ¡tanoj srži i nalaze se u krvi. Eritrociti sadrže protein hemoglobin koji prenosi kisik iz pluća u sve dijelove tijela. Provjera broja eritrocita u krvi obično je dio kompletne krvne slike. Stanje eritrocita može ukazivati na anemiju, dehidraciju, pothranjenost i leukemiju.Eritrociti imaju karakterističan oblik i strukturu oblika diska s ravnim srediÅ¡tem Å¡to im omogućuje da se lako kreću kroz krvne žile. Glavna uloga eritrocita je transport i izmjena plinova (kisik, ugljični dioksid) između pluća i tkiva.Evo kako se to događa u stvarnom vremenu – u kapilarama pluća hemoglobin veže udahnuti kisik, stvarajući oksihemoglobin. Ova tvar daje eritrocitima, a time i arterijskoj krvi, jarko crvenu boju. Eritrociti bogati kisikom tada putuju kroz arterije dok ne dođu do kapilara tkiva. U kapilarama tkiva kisik se oslobađa iz hemoglobina i difundira u tkiva. Istovremeno se ugljični dioksid iz tkiva veže na hemoglobin, stvarajući deoksihemoglobin. Ova tvar daje eritrocitima i venskoj krvi purpurno plavu boju. Eritrociti bogati ugljičnim dioksidom zatim venskom krvlju putuju prema srcu, a zatim u pluća. Unutar plućnih kapilara, ugljični dioksid se oslobađa iz hemoglobina u zamjenu za novu dozu kisika.
Eritropoeza: Proizvodnja crvenih krvnih stanica
Pregled procesa eritropoeze, odnosno proizvodnje eritrocita. Životni ciklus eritrocita uključuje tri faze: proizvodnja, zrelost i uniÅ¡tenje. Eritropoezom, matična stanica koja se zove hematopoetska matična stanica (hematopoietic stem cell – HSC ) sazrijeva u potpuno zrelo crveno krvno zrnce ili eritrocit.
Stanica napreduje kroz mnoge faze da bi se to dogodilo. Sve vrsta krvnih stanica (crvene krvne stanice, bijele krvne stanice i trombociti) počinje kao HSC. Da bi se crvena krvna zrnca konačno formirala, HSC postaje uobičajena mijeloična pretka (common myeloid progenitor – CMP) stanica. CMP može sazreti u crvene krvne stanice, trombocite ili neke vrste bijelih krvnih stanica.
CMP koji na kraju postaje crvena krvna stanica razvija se u megakariocitno-eritroidnu progenitorsku stanicu (megakaryocyte-erythroid progenitor cell – MEP). Nakon Å¡to se razvije u MEP, stanica je na putu da postane crvena krvna stanica. Kako se razvija, prolazi kroz sljedeće faze:

Proeritroblast
Eritroblast
Normoblast
Retikulocit
Eritrocit (potpuno zrela crvena krvna zrnca).

Koštana srž oslobađa zrele krvne stanice u krvotok. Nakon što dođu u krvotok, crvena krvna zrnca mogu prenositi kisik iz pluća u tkiva te ugljični dioksid iz tkiva u pluća kako bi bio izdahnut.
Faktori koji utječu na proizvodnju crvenih krvnih stanica. Eritropoetin, koji proizvodi peritubularne kapilarne stanice bubrega, ključan je za proizvodnju crvenih krvnih stanica. Problemi s crvenim krvnim stanicama mogu biti uzrokovani bolestima ili nedostatkom željeza ili vitamina u prehrani, a neke bolesti crvenih krvnih stanica su nasljedne. Bolesti crvenih krvnih stanica uključuju mnoge vrste anemije.

Možda te zanima…

Povišeni leukociti u krvi mogu ukazivati na sljedeća stanja

Zdravlje

Krvna slika, standardne vrijednosti i kako se mjere

Kompletna krvna slika nije jedinstvena pretraga već niz pretraga u koje spadaju: broj leukocita, broj eritrocita, koncentracije hemoglobina, hematokrita, broja trombocita, indeks eritrocita (MCV, MCH, MCHC, RDW), indeksa trombocita (MTV, PDW), DKS-a (diferencijalna krvna slika ili leukogram jer određuje stanje leukocita). DKS nije dio kompletne krvne slike, ali se radi u slučaju da se potvrdi ili odbaci sumnja na određena stanja poput autoimunih bolesti, upalnih stanja, leukemije i poremećaja koštane srži.

​Normalne vrijednosti eritrocita u krvi, ovise o dobi, spolu i drugim čimbenicima. Na laboratorijskim nalazima vrijednost eritrocita označava se kraticom Erc, a broj eritrocita izražava se po mikrolitri krvi. Za određivanje poremećaja eritrocita u obzir se uzima i koncentracija hemoglobina u eritrocitima.

Referentne vrijednosti eritrocita (Erc) variraju ovisno o spolu:

Kod žena od 3,86 do 5,08 x 10^12 eritrocita po litri krvi
Kod muškaraca od 4,34 do 5,72 x 10^12 eritrocita po litri krvi

Povišeni eritrociti u krvi
Kada su eritrociti u krvi poviÅ¡eni, to se stanje naziva eritrocitoza ili policitemija. Postoje dva oblika eritrocitoze – primarna i sekundarna. Kako navodi Cleveland Clinic, primarna eritrocitoza obično nastaje kao posljedica nepravilnosti u samim eritrocitima ili u koÅ¡tanoj srži koja ih proizvodi. Dok se sekundarna eritrocitoza odnosi na sve probleme koji nastaju izvan koÅ¡tane srži i može biti reakcija tijela na stanja koja izazivaju smanjenje razine kisika u krvi kao Å¡to je bolesti pluća.
Broj eritrocita se također povećava u stanjima kada je smanjena dostupnost kisika u okolišu, primjerice na velikim nadmorskim visinama ili kod pušača. Kod pušača krv postaje zasićena ugljikovim dioksidom te budući da su brojni eritrociti okupirani ugljikovim dioksidom, ne mogu prenositi kisik pa tijelo taj problem nadoknađuje povećanom proizvodnjom eritrocita. Kada su eritrociti u krvi visoki, može doći do povećane viskoznosti krvi i smanjenog protoka krvi kroz krvne žile. To može dovesti do različitih simptoma uključujući vrtoglavicu, glavobolju, umor, poteškoće s disanjem i povećanu sklonost trombozi.

Možda te zanima…

Što znače rezultati krvnih pretraga i kako ih protumačiti

Zdravlje

Sniženi eritrociti u krvi
Niske razine eritrocita ukazuju na anemiju. Anemija može biti uzrokovana različitim faktorima uključujući nedostatak željeza, vitamina B12 ili folne kiseline, kronične bolesti, nasljedne poremećaje ili krvarenje. Kada su eritrociti u krvi niski, tijelo može patiti od nedostatka kisika. To može rezultirati simptomima kao što su umor, blijedilo, kratkoća daha, vrtoglavica, ubrzan puls i opća slabost. Teški slučajevi anemije mogu imati ozbiljnije posljedice na zdravlje uključujući oštećenje srca i drugih organa.
Eritrociti u urinu 
Krv u urinu znači da se u urinu nalaze crvena krvna zrnca (red blood cells – RBC). Često, urin izgleda normalno golim okom, ali kada se provjeri pod mikroskopom, sadrži veliki broj crvenih krvnih stanica. U nekim slučajevima mokraća je ružičasta, crvena ili boje čaja, Å¡to se može vidjeti i bez mikroskopa i to je ujedno i glavni simptom krvi u mokraći.
Zašto se pojavljuje krv u urinu? Većina uzroka krvi u mokraći nije ozbiljna. Na primjer, teška tjelovježba može uzrokovati pojavu krvi u mokraći, koja često nestane za jedan dan. Drugi, ozbiljniji uzroci uključuju: rak, infekcija ili bolest bubrega, infekcija mokraćnog sustava, povećana prostata, kamenci u bubregu ili mjehuru, određene bolesti (poput anemije srpastih stanica i cistične bolesti bubrega), ozljeda bubrega. Neki lijekovi uzrokuju pojavu krvi u mokraći i kod mnogih ljudi se  imaju bez ikakvih drugih povezanih problema.

Krv u urinu često se može dijagnosticirati testovima urina. Liječenje ovisi o uzroku krvi u mokraći.

Foto: Unsplash

Crvene krvne stanice ili eritrociti

Funkcija i važnost eritrocita u tijelu i povezanost s hemoglobinom

Hemoglobin (Hb) je protein prisutan u eritrocitima koji ima ključnu ulogu u prijenosu kisika iz pluća u tkiva te uklanjanju ugljičnog dioksida iz tijela. Ovaj složeni protein sastoji se od četiri podjedinice, a svaka od njih nosi željezo. Hemoglobin je crvene boje, dajući krvnoj plazmi karakterističnu crvenu nijansu.
Mean Corpuscular Hemoglobin ili MCH i Mean Corpuscular Hemoglobin Concentration ili MCHC su parametri koji se koriste za procjenu hemoglobina u crvenim krvnim stanicama odnosno eritrocitima. MCH se odnosi na prosječnu količinu hemoglobina unutar pojedinačnog eritrocita.
MCH ili prosječni sadržaj hemoglobina u eritrocitu za muÅ¡karce i žene je 27,4 – 33, 9
MCHC ili prosječna koncentracija hemoglobina u 1 L eritrocita za žene i muÅ¡karce je 320 – 345 g/l

Referentne vrijednosti hemoglobina (Hb)

Kod žena od 119 do 157 g/L
Kod muškaraca od 138 do 175 g/L

  Ovdje pročitajte što kada su MCH i MCHC povišeni i sniženi.
Uobičajeni poremećaji povezani s crvenim krvnim stanicama su: anemija, policitemija, bolest srpastih stanica.
Anemija
Anemija se javlja kada se smanji broj cirkulirajućih crvenih krvnih stanica. Kada se to dogodi, krv ne može osigurati dovoljno kisika tijelu. Osoba s anemijom može se osjećati umorno ili slabo. Različita zdravstvena stanja mogu rezultirati niskim razinama eritrocita i uzrokovati anemiju. Postoji mnogo vrsta anemije. Kod nekih ljudi može biti teško identificirati što uzrokuje nizak broj crvenih krvnih zrnaca.
Tri su glavna uzroka anemije
Anemija uzrokovana gubitkom krvi. Gubitak krvi može dovesti do niske razine željeza u krvi, uzrokujući anemiju. Može biti akutan i kroničan. Neki uzroci akutnog gubitka krvi uključuju operaciju, porod i traumu. Međutim, kronični gubitak krvi češće je odgovoran za anemiju. Kronični gubitak krvi može biti posljedica stanja kao što su čir na želucu, endometrioza, rak ili neka druga vrsta tumora.
Smanjeni ili oslabljeni eritrociti. Koštana srž je meko, spužvasto tkivo u središtu kostiju i igra ključnu ulogu u stvaranju eritrocita. Srž proizvodi matične stanice, koje se razvijaju u eritrocite, bijele krvne stanice i trombocite. Niz bolesti može utjecati na koštanu srž. Jedna od njih je leukemija, vrsta raka koja izaziva prekomjerno stvaranje abnormalnih bijelih krvnih stanica. To ometa proizvodnju eritrocita.
Uništavanje eritrocita. Eritrociti obično imaju životni vijek od 120 dana. Međutim, tijelo ih može uništiti ili ukloniti prije nego završe svoj prirodni životni ciklus u krvotoku. Autoimuna hemolitička anemija je uzrokovana uništavanjem eritrocita. Javlja se kada imunološki sustav zamijeni eritrocite za stranu tvar i napadne ih.

Tipovi anemije i simptomi
Postoje mnogi oblici anemije, a svaki tip ima specifične simptome.

Anemija uzrokovana nedostatkom željeza. Česti uzroci su: teške menstruacije, prehrana siromašna željezom, učestalo darivanje krvi, dugotrajno fizičko naprezanje, određene bolesti npr. Chronova, lijekovi koji iritiraju želudac poput ibuprofena. Simptomi su: umor, magla u glavi, hladni ekstremiteti.
Anemija zbog nedostatka vitamina B12. Može nastati ako osoba ne konzumira ili ne apsorbira dovoljno B12, njezin broj crvenih krvnih zrnaca može biti nizak. Simptomi su: teškoće pri hodanju, zbunjenost i zaboravljivost, problemi s vidom, dijareja, gladak crveni jezik.
Aplastična anemija. Ovo rijetko stanje krvi događa se kada koštana srž ne može proizvesti dovoljno novih eritrocita. Najčešće je posljedica autoimune bolesti koja oštećuje matične stanice. To se događa unatoč normalnoj razini željeza. Simptomi su: umor, česte infekcije, kožni osip, lako stvaranje modrica.
Hemolitička anemija. Ova vrsta anemije događa se kada se eritrociti unište brže nego što tijelo može proizvesti nove. Razna stanja mogu uzrokovati hemolitičku anemiju, poput autoimunih bolesti, infekcija, problema s koštanom srži i nasljednih stanja kao što su bolest srpastih stanica i talasemija.

Možda te zanima…

Anemija zbog nedostatka željeza najčešće pogađa žene, ali se može jednostavno dijagnosticirati i liječiti

Zdravlje

Utjecaj načina života i prehrane na zdravlje crvenih krvnih stanica
Prehrana, vježbanje i način života mogu utjecati na broj crvenih krvnih stanica i njihovu funkciju.

Prehrana za zdrave eritrocite. Tijelo zahtijeva određene vitalne hranjive tvari za stvaranje crvenih krvnih stanica uključuju željezo, bakar, folat, vitamin A, B12, C i vitamin E. Konzumacija hrane koja sadrži ove hranjive tvari može pomoći povećati broj crvenih krvnih stanica. Ako ne dobivate dovoljnu količinu nutrijenata dodaci prehrani mogu pomoći u povećanju broja crvenih krvnih stanica u tijelu. Ali prije nego što se odlučite za suplementaciju razgovarajte s liječnikom, osobito ako već uzimate neke druge lijekove.
Stil života koji doprinosi zdravlju crvenih krvnih stanica. Raznolika prehrana bogata vitaminima i mineralima, redovito vježbanje (tijekom vježbanja tijelo dobiva više kisika), umjeren unos alkohola. Ako imate višak eritrocita smanjite količine željeza koje unosite kroz crveno meso, pijte više vode, izbjegavajte diuretike kao što su kofeinska pića i alkohol.
Najnovije spoznaje u liječenju poremećaja crvenih krvnih stanica
Iako je dijagnoza anemije relativno jednostavan i jasan pothvat, budući da se uglavnom temelji na mjerenju hemoglobina u punoj krvi, točna karakterizacija poremećaja crvenih krvnih zrnaca (eritrocita) postala je glavni oslonac. Tehnološki napredak koji se dogodio u laboratorijskoj medicini u novije vrijeme omogućio je uvođenje širokog niza inovacija i za dijagnostiku crvenih krvnih zrnaca, uglavnom predstavljenih modularnom automatizacijom, digitalnom hematologijom, inovativnim parametrima eritrocita i prilagodbom disruptivnih tehnologija laboratorijskoj hematologiji, posebno spektrometrije masa i molekularne biologije. Ova važna otkrića uvelike su pridonijela proširenju dijagnostičkih metoda.
U doglednoj budućnosti, bolje razumijevanje fenotipske heterogenosti poremećaja eritrocita, također potpomognuto IT alatima kao što su ekspertni dijagnostički sustavi ili umjetne neuronske mreže, poboljšat će globalno upravljanje ovim poremećajima na više razina. Ipak, bit će potrebno riješiti neka dodatna pitanja, povrh svega trenutni nedostatak usklađenosti u laboratorijskoj hematologiji.
Izvori za članak: Johns Hopkins, Medical News Today, Journal Of Laboratory And Precision Medicine, Cleveland Clinic, HNS, Poliklinika Breyer

 

Možda te zanima…

Povišen kreatinin u krvi: Zašto se pojavljuje i što znači?

Zdravlje

[/gpt