Ozbiljno kaskamo za svjetskim trendovima, pa i razvojno po pitanju umjetne inteligencije, upozoreno je na okruglom stolu naziva “Neka bude volja stroja”, na kojemu su stručnjaci razgovarali o zakonskoj regulaciji, etičkim dilemama i razvojnoj perspektivi umjetne inteligencije. Organizirala ga je u Saboru zastupnica Mosta, Marija Selak Raspudić, koja je ranije rekla da je ChatGPT lijevo orijentiran, jer Tuđman mu je sumnjiv, a Tito nekritički drag. I dok se u svijetu hvataju pozicije, stručnjaci upozoravaju kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja još nema nacionalnu strategiju za razvoj umjetne inteligencije.
– Ako nismo među zemljama koje se brzo razvijaju ili barem brzo implementiraju, mogli bismo postati treća zemlja budućeg tehnološkog svijeta – upozorio je Aco Momčilović, suosnivač Global AI Ethics Instituta.
Ustvrdio je kako je sad vrijeme da uhvatimo svoju poziciju, ali je skeptičan oko toga s obzirom na dosadašnja iskustva s političarima. Stručnjaci su istaknuli kako umjetna inteligencija ima svoje prednosti, ali i mane. Jan Šnajder sa Zavoda za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave FER-a naveo je kako umjetna inteligencija poput sustava ChatGPT može biti fascinantna, zabavna, korisna, ali i opasna. Odgovori ChatGPT-a su često zabavni, nerijetko pogrešni, podložni algoritamskim pristranostima koji iskrivljavaju sliku stvarnosti i diskriminiraju po različitim osnovama. Dodao je kako je ovaj sustav idealan za širenje dezinformacija.
– Tekst koji generira ChatGPT je vrlo koherentan, ali ne mora biti činjenično točan. Istodobno, sustav je presiguran u svoje znanje. Ne zna da ne zna, a onaj tko ne zna da ne zna je opasan, rekao je Konfucije – podsjetio je Šnajder.
Poručio je kako je na nama da odlučimo koliko ćemo i kako nešto razvijati te primjenjivati od umjetne inteligencije, a pozdravio je napore EU da razvije odgovarajuću zakonsku regulativu.
– Imati regulativu neće biti dovoljno. Trebamo preispitati naš općeniti odnos prema tehnologiji i umjetnoj inteligenciji. One trebaju biti naš alat – poručio je Šnajder.
Neka od etičkih pitanja koja se dotiču umjetne inteligencije su njezino nedovoljno kritičko sagledavanja u smislu da dobiva sve više ovlasti koje nisu propitane, od sankcioniranja govora mržnje, gdje može biti pristrana, pa sve do upotrebljavanja u medicini i strukama u kojima je uvelike potrebno odlučivanje čovjeka. Voditelj Centra za umjetnu inteligenciju FER-a Sven Lončarić napomenuo je kako danas umjetna inteligencija pomaže čovjeku i da bismo je tako trebali promatrati, a ne kao prijetnju koja će ga zamijeniti.
– Mislim da će ipak biti volja čovjeka još neko vrijeme, a ne volja stroja – zaključio je Lončarić.
Najčitaniji članci
Source link
U posljednjih nekoliko godina sve više se govori o umjetnoj inteligenciji i njezinom utjecaju na društvo. U Hrvatskoj se također razvijaju istraživanja i projekti u ovoj oblasti, ali se čini da još uvijek ne postoji jasna strategija za njezin razvoj i primjenu.
Jedan od najčešćih izraza u vezi s umjetnom inteligencijom je “neka bude volja stroja”. Međutim, to nije dovoljno. Umjetna inteligencija ima prednosti, ali i mane, i stoga je potrebna strategija koja će osigurati njezin maksimalni potencijal i istovremeno osigurati sigurnost i zaštitu ljudskih prava.
Prednosti umjetne inteligencije su brojne. Svojim mogućnostima obrade, analize i klasificiranja podataka, omogućava velik broj primjena u različitim područjima poput medicine, financija, prometa, energetike i industrije. Također, umjetna inteligencija može poboljšati kvalitetu života ljudi, olakšati njihove poslove i smanjiti troškove.
No, s druge strane, umjetna inteligencija može izazvati različite probleme i prijetnje. Primjerice, mogla bi utjecati na kretanje radne snage, te potisnuti radna mjesta koja su do sada obavljali ljudi. Također, može dovesti do diskriminacije, zbog neprikladne upotrebe algoritama ili nedostatka praćenja njihova djelovanja. Umjetna inteligencija može također dovesti do različitih sigurnosnih problema i zlouporaba.
Stoga je nužno uspostaviti strategiju koja će osigurati maksimalne prednosti umjetne inteligencije, dok se u isto vrijeme pazi na njezine mane i posljedice. Strategija bi trebala biti usmjerena na razvoj tehničke i tehnološke infrastrukture, te stvaranje kvalitetnog ekosustava za razvoj i primjenu umjetne inteligencije. Također, potrebno je educirati ljude o umjetnoj inteligenciji i njezinim mogućnostima i ograničenjima.
Uz to, regulativa koja se odnosi na umjetnu inteligenciju bi trebala biti usklađena s određenim standardima i time osigurati da umjetna inteligencija bude u službi ljudi i sukladna ljudskim pravima.
Ukratko, umjetna inteligencija ima veliki potencijal i važno je da se pravilno razvija te raspoređuje. Kako bi se maksimizirale njene prednosti i ograničila negativna utjecanja, potrebna je strategija koja će biti usmjerena na razvoj infrastrukture, ljudskih potencijala i regulativa. A tek onda neka bude volja stroja.
