Iako je plivanje izvrstan način vježbanja kojim možeš sagorjeti kalorije i pozitivno utjecati na rad srca i kardiovaskularnog sustava, postoje i neki nedostaci, pogotovo kada plivaš u bazenu.
Mnoga su istraživanja pokazala da plivanje ima blagotvorne učinke na sistolički krvni tlak, krutost arterija i postotak tjelesne masti, koji su inače pokazatelje rizika od srčanih bolesti. Isto tako, plivanje je odlično i za zdravlje zglobova. Studija objavljena u The Journal of Rheumatology otkrila je da plivanje od 45 minuta tri dana tjedno tijekom 12 tjedana drastično smanjuje ukočenost i bolove u zglobovima kod starijih osoba s osteoartritisom. Ispitanici su također primijetili značajna poboljšanja u svojim fizičkim ograničenjima.
Ipak, plivanje također može imati neke neuobičajene učinke na tvoje tijelo, od zelene kose do naboranih prstiju na rukama i nogama. U nastavku saznaj trebaš li se zabrinuti zbog nekih od ovih problema te kako ih možeš izbjeći ili popraviti.
Problemi s kosom
Plivanje može oštetiti kosu na mnogo načina. Primjerice, ako imaš svjetliju kosu, možda ćeš primijetiti kako tvoji pramenovi poprimaju zelenkastu nijansu nakon plivanja u bazenu s klorom. To je prilično uobičajena pojava, a prema američkom Vijeću za kvalitetu vode i zdravlje, može se dogoditi ako u bazenu ima nakupina bakra, što može biti posljedica tretiranja vode mineralnim ionizatorima za bazene. Kada je bakar izložen vodi i kloru, on oksidira i veže se za proteine u pramenovima kose. Reakcija se događa bez obzira na boju kose, no efekt zelen kose vidljiv je samo kod svjetlije boje kose. Isto tako klor koji se koristi u bazenima za ubijanje štetnih bakterija, ima svojstva izbjeljivanja pa kosa nakon plivanja može izgledati svjetlije, bez obzira na nijansu.
Možda te zanima…
Hodanje u vodi: Jača mišiće bez opterećenja na zglobove
Fitness
Kako bi izbjegla izbjeljivanje ili zelenu kosu, istuširaj se čim izađeš iz vode. Trener plivanja Trey Taylor objašnjava da što duže kemikalije ostanu na tvojim pramenovima, veće su šanse da ćeš vidjeti promjene. Isto tako, ako sjediš na suncu pojačat ćeš učinke klora, odnosno izbjeljivanje. Ako plivaš radi vježbanja, nosi kapu za plivanje. Držat će kosu podalje od tvog lica i zaštitit će je od kemikalija iz bazena. Neki ljudi smatraju da su silikonske kape udobnije, dok drugi više vole kape od likre. Taylor dodaje da su kape od likre izrađene od mekog mrežastog materijala i ne stežu glavu kao silikonske kape za plivanje.
Koža miriše na klor
Uobičajena pritužba među plivačima je da danima nakon toga mirišu na klor. Neki mogu osjetiti miris kad se znoje, dok ga drugi osjete i kada se istuširaju. Kada se klor pomiješa s vodom, ispušta poseban miris. Taj miris postaje još jači kada mješavina klora i vode reagira s bakterijama, virusima i drugim mikroorganizmima koji također mogu biti u bazenu. Dermatologinja Lauren Ploch napominje da molekule koje proizlaze iz kemijskih reakcija između klora, vode i patogena privlače masnoće u tvojoj koži. Te molekule ostaju u tvojim porama dok se ne oslobode kroz znoj pa se miris ponekad može zadržati.
Kemikalije za bazen su jake pa je teško u potpunosti izbjeći taj dugotrajni miris na koži. Međutim, da bi smanjila miris, možeš ograničiti vrijeme koje provodiš u bazenu. Nakon što izađeš iz bazena ili svaki put kad napraviš pauzu, istuširaj se nježnim sapunom.
Foto: shutterstock
Istuširaj se nakon plivanja kako bi isprala miris klora sa kože
Plivačko koljeno
Kao i svaka druga fizička aktivnost, i plivanje može uzrokovati ozljede zbog naprezanja. Plivanje može dovesti do upale unutarnje strane koljena. Ozljeda je poznata kao plivačko koljeno, a često se javlja kod prsnog stila plivanja. Libby Bergman dr. med., ortoped objašnjava da prsni stil plivanja zahtijeva značajno kretanje u zglobu kuka. Budući da je kost natkoljenice (bedrena kost) ograničena u tome koliko daleko se može rotirati prema van, to stavlja veći pritisak na unutarnju stranu koljena.
Ako plivaš umjerenim intenzitetom, vjerojatno nećeš imati ovaj problem, osim ako imaš ograničenu pokretljivost kukova od početka ili neku drugu ozljedu. Plivačko koljeno česta je ozljeda natjecateljskih sportaša s intenzivnijim rasporedom treninga, osobito među onima koji su usredotočeni na prsno plivanje, a ponekad i u sportaša koji počinju trenirati u starijoj dobi.
No, Bergman objašnjava da ovu ozljedu možeš izbjeći jačanjem mišića stražnjice kako bi povećala snagu rotacije kukova. Jačanje skupine mišića koji pomažu u rotaciji kao što su bedreni mišići također može pomoći. Vježbe kao što su školjka i most s trakom iznad koljena pomoći će ojačati te mišiće.
Ako osjećaš bol u koljenu tijekom ili nakon plivanja, pokušaj plivati drugim stilom plivanja te odmori nekoliko dana od plivanja stilom koji je uzrokovao bol. No, Bergman savjetuje posjet fizioterapeutu ako se bol vrati jer plivanje kroz bol može u konačnici pogoršati problem.
Možda te zanima…
5 vježbi za stražnjicu moćnih poput čučnjeva
Fitness
Pregrijavanje
Plivanje u toploj vodi može biti opasno jer se tvoje tijelo ne može ohladiti kada se pregrije. Što je vježbanje napornije, to je važnije da plivaš u vodi odgovarajuće temperature. Kada tvoja tjelesna temperatura postane previsoka, riskiraš pregrijavanje, odnosno hipertermiju. Potencijalni problemi uključuju grčeve, iscrpljenost od vrućine, osip od vrućine, toplinski stres i toplinski udar. Prema klinici Cleveland, lakši oblici hipertermije, kao što su grčevi i osip od vrućine, mogu dovesti do teških i po život opasnih oblika, kao što su iscrpljenost toplinom i toplinski udar.
Idealna temperatura bazena za vježbanje ovisi o intenzitetu vježbanja. Fédération Internationale de Natation (FINA) Međunarodna plivačka federacija je uspostavila idealnu temperaturu vode u rasponu od 25 do 28 °C za plivačka natjecanja i 27 °C za sinkronizirano plivanje. Za ronjenje, temperatura vode u bazenu na umjerenoj razini postavljena je na 26 °C.Općenito, vjerojatnije je da će se vanjski bazeni više pregrijati nego unutarnji, osobito ako je vruće i sunčano. Ako nisi sigurna u temperaturu bazena koji koristiš, obrati pozornost na to kako se osjećaš tijekom treninga. Ako primijetiš crvenilo na licu, prsima ili gornjem dijelu leđa ili osjetiš grčeve u mišićima, napravi pauzu. Isto vrijedi ako osjećaš umor, žeđ ili primijetiš da te boli glava. Izađi iz bazena, popij vode i isperi se hladnom vodom.
Smežurana koža
Ako si provela dugo vremena u vodi, vjerojatno si primijetila da su ti se prsti na rukama i nogama malo naborali. Koža je prekrivena zaštitnim slojem, odnosno sebumom koji omekšava, podmazuje i čini kožu pomalo vodootpornom. No, zbog dugotrajnog boravka u vodi sebum ispire te se koža natopi vodom pa se prsti na rukama i nogama naboraju. Iako ova pojava nije u potpunosti shvaćena, znanstvenici vjeruju da je to reakcija autonomnog živčanog sustava koji regulira automatske procese poput otkucaja srca i disanja. Zbog naborane kože lakše ćeš uhvatiti mokre predmete, a zbog ove pojave ne moraš brinuti jer te bore brzo nestaju i koža će ponovno obnoviti svoj sebum.
Plivačko uho
Kad god se nalaziš u bazenu kojeg koriste i drugi ljudi, postoji mogućnost za neku infekciju. Profesor medicine Paul Auwaerter sa Sveučilišta Johns Hopkins napominje da ako se razine pH i klora u bazenu ne održavaju ili ga koristi više ljudi odjednom, možeš dobiti neugodnu infekciju probavnog sustava. No, u bazenima koji su redovito održavani rizik od infekcije bi trebao biti minimalan.
Ono što se može dogoditi, čak i u pravilno održavanim bazenima, je da ti voda iz bazena dugo ostane u uhu, što omogućuje rast bakterija pa dolazi do upale uha popularno nazvanog i plivačko uho. Prema klinici Mayo, simptomi plivačkog uha obično su blagi u početku i mogu uključivati svrbež u ušnom kanalu, blago crvenilo unutar uha, istjecanje bistre tekućine i blagu nelagodu koja se pogoršava ako povučeš vanjsko uho.
Ako primijetiš blage simptome plivačkog uha, posjeti liječnika. On može očistiti vanjski ušni kanal i propisati kapi za uši za uklanjanje infekcije. Ako se ne liječi, simptomi se mogu pogoršati, a u teškim slučajevima mogu postati trajni. Kako bi spriječila plivačko uho, obavezno osuši uši nakon što si provela vrijeme u vodi. Nagni glavu na svaku stranu kako bi voda iscurila iz ušnog kanala te vanjski dio uha obriši mekim ručnikom. Izbjegavaj stavljati prste ili štapiće od vate u uši jer to može oštetiti osjetljivu kožu koja oblaže ušni kanal i zapravo povećati rizik od plivačkog uha.
Možda te zanima…
Imaš li i ti problem ‘plivačkog uha’?
Zdravlje