Vrijedne i kreativne učiteljice sa svojim učenicima uspješno su privele kraju i predstavile zanimljive školske projekte na temeljima tradicijskih običaja, materijalne i nematerijalne kulturne baštine zavičaja. Prvi imotski suvenir, zavičajna abeceda, breljanske legende i toponimi rezultat su jednogodišnjeg rada tijekom ove školske godine učenika iz imotske, zagvoške i breljanske osnovne škole. Njihovi uspješni projekti potvrda su kako ne moraš biti u nekoj velikoj sredini kako bi pokazao kreativnost i inovativnost u radu.Breljanske legende, nezaobilazna Nevistina stina, pješčane breljanske plaže, morska medvjedica Šakan oživjeli su učenici 7. i 8. razreda OŠ dr. Franje Tuđmana iz Brela, sa svojim učiteljicama Goranom Babić i Vanjom Sokol, voditeljicama projekta. Cijelu školsku godinu marljivo su zapisivali, crtali i na kraju sve objedinili u zanimljive brošuru koju su tiskali na hrvatskom i engleskom jeziku te predstavili i u turističku promidžbu svog zavičaja. Na natječaju Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije “Čuvari baštine” i Dalmatinski suvenir” izabrani su i za financijsku potporu, a potom i nagradu.- Ove knjižice rezultat su učeničkog istraživačkog rada koji je uključivao rad na terenu od kazivanja starijih mještana do zapisivanja i stvaranja zaista zanimljivih knjižica – govori nam učiteljica Gorana Babić.U svijetu multietičnosti i multikulturalnosti iznimno je važno na temeljima suvremenosti i različitosti zadržati svoj identitet, tradiciju i kulturnu prepoznatljivost. Sve to pošlo je za rukom i učenicima jedne male zabiokovske škole. Zavičajni govor, kultura življenja spoj tradicije i suvremenosti uspješno su prikazali učenici prvog, te dio učenika petog, šestog i sedmog razreda OŠ Zagvozd, koji su pod vodstvom učiteljica Vedrane Šuvar i Marijane Raos pokazali kako se baštinsko nasljeđe zavičaja može uspješno implementirati i u suvremeni kurikulum.- Učiti abecedu, pisati slova hrvatske abecede programski je planirano, ali kad učenici uz standardni književni jezik i govor dok uče slovo k, kao kuća nauče i slovo k, kao kotluša i značenje te riječi kao drvena zdjela u kojoj su njihovi preci kuhali, a na loparu tijesto za kruh uzdizali, iz bunara vodu kalali, a iz bukare vino pili, puno je zanimljivije. Istraživali su, crtali, pisali i na kraju napisali “Moju zavičajnu abecedu”, na zavičajnom govoru, sa zavičajnim riječima. Sve to svojim crtežima potkrijepili te koristeći se digitalnim alatima, a za konačni rezultat tiskali virtualnu knjižicu, “Moja zavičajna abeceda” – kažu voditeljice projekta.⇒OVDJE prolistajte ZAVIČAJNU ABECEDUTradicijski običaji bili su inspiracija i učenicima OŠ Virgilija Perića iz Imotskog koji su tradiciju izrade uskrsnih maslinovih grana ukrašenih ptičicama izrađenim od smokvine srčike koje se izrađuju prigodom Uskrsa, tijekom cijele školske godine izrađivali i na kraju javnosti prezentirali prvi izvorni imotski suvenir. “Tičice lete generacijama” projekt je kojeg smo predstavili u organizaciji Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije i koji je dobio drugu nagradu u kategoriji “Ukupni pobjednik Čuvara baštine 2022. godine”.- Kako prilikom stajanja maslinove grančice i tičice od srčike gube svježinu, zajedno sa našim učenicima dosjetili smo se kako ih trajno sačuvati te smo nakon izrade uronili tičicu i grančicu u prozirnu epoksidnu smolu i u obliku privjeska i raznolikih ukrasnih predmeta pretvorili u trajni i autentični imotski suvenir – govori nam učiteljica Katija Nikolićkoja je sa svojom kolegicom Ivanom Petričević vodila projekt.Na taj način sačuvali su učenici od zaborava tradicionalnu izradu tičica kao dijela imotske prepoznatljive baštine. Za njih i njihove mentorice, ali i za škole u kojima barem dio učitelja kroz svoj rad njeguje kulturnu nematerijalnu i materijalnu kulturnu baštinu ovo je izniman uspjeh i najljepši završetak ove, u odgojno-obrazovnom, organizacijskom i provedbenom smislu iznimno zahtjevne nastavne godine. Zavičaj i zavičajnost neiscrpno je vrelo kreativnosti, novih metodičkih pristupa u radu, zanimljivih obrazovnih scenarija koje je dio učitelja prepoznao kao neiscrpno vrelo očuvanja svoje prepoznatljivosti na temeljima suvremenosti.
