Sporiji hod koji je karakterističan za starenje, oduvijek upozorava na krhkost organizma, što može rezultirati padom, a posljedično i invaliditetom, no nova istraživanja u koja su bili uključeni stariji ispitanici ukazuju na to da bi sporiji hod iz godine u godinu mogao biti i rani znak kognitivnog propadanja, kažu stručnjaci.POGLEDAJTE VIDEO: Glazbeniku s demencijom omogućili dirigiranjeIstraživanja su pokazala da bi to mogla biti posljedica smanjenja desnoga hipokampusa, dijela mozga povezanog s pamćenjem.No znanstvenici ističu da svi znaci kognitivnog propadanja ne ukazuju nužno na kasniji razvoj demencije. Samo se u 10 do 20 posto ljudi u dobi od 65 ili više godina s blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) razvije demencija tijekom iduće godine, podaci su američkoga Nacionalnog instituta za starenje.- U mnogim slučajevima simptomi MCI-ja mogu ostati isti ili se čak poboljšati – objašnjavaju.Nova opsežna studija koja je obuhvatila gotovo 17 tisuća odraslih osoba starijih od 65 godina otkriva da će se kod starijih ljudi koji iz godine u godinu hodaju oko 5 posto sporije ili više, a istodobno pokazuju i znakove sporije mentalne obrade podataka, najvjerojatnije razviti demencija.Rezultati istraživanja objavljeni su u utorak u časopisu JAMA Network Open.- Ovi rezultati ukazuju na značaj hoda u procjeni rizika od demencije – napisala je autorica Taya Collyer, znanstvenica s fakulteta Peninsula Clinical School Sveučilišta Monash u australskoj Viktoriji.Veći rizik za one koji hodaju sporije i istodobno sporije obrađuju podatkeStudija je sedam godina pratila grupu Amerikanaca starijih od 65 godina i Australaca starijih od 70 godina. Svake druge godine se od sudionika studije tražilo da riješe kognitivne testove kojima je mjereno ukupno kognitivno propadanje mozga, pamćenje, brzina obrade podataka i verbalna funkcija.Dvaput se svake druge godine od ispitanika tražilo da hodaju 3 metra. Rezultati su objedinjeni da bi se odredio tipičan tempo hoda osobe.Na kraju istraživanja znanstvenici su ustanovili da je najveći rizik od razvoja demencije postojao kod osoba koje su bile sporije u objema kategorijama, dakle, ne samo da su hodale sporije nego su pokazale i određene znakove kognitivnog propadanja, rekao je dr. Joe Verghese, profesor gerijatrije i neurologije na Albert Einstein College of Medicine u njujorškome Bronxu, koji nije sudjelovao u studiji.Pokazalo se da je rizik od razvoja demencije u tih ispitanika veći nego u onih koji su imali problema samo sa sporijim hodom ili samo s kognitivnim propadanjem – napisao je Verghese u popratnom uvodniku objavljenom u utorak u časopisu JAMA.Dvostruka povezanost između brzine hoda i lošijeg pamćenja najčešće ukazuje na mogućnost razvoja demencije, otkrila je meta-analiza provedena među gotovo 9000 odraslih Amerikanaca 2020.No unatoč ovim pokazateljima, “disfunkcija hoda ne smatra se ranom kliničkom značajkom u pacijenata s Alzheimerovom bolešću”, istaknuo je Verghese.Vježbanje pomažeDa bi se usporio proces smanjenja desnog hipokampusa, koji se razvija sa starenjem, preporučuju se aerobne vježbe koje mogu povećati veličinu hipokampusa, povećavajući istodobno i neke aspekte pamćenja.Ukopan duboko u temporalnom režnju mozga, hipokampus je organ neobična oblika odgovoran za učenje, konsolidaciju pamćenja i prostorno snalaženje, poput orijentacije i sposobnosti pamćenja smjerova i lokacija.Trening aerobnih vježbi povećao je volumen desnoga prednjeg hipokampusa za 2 posto, čime je zaustavljeno smanjenje tog organa povezanog sa starenjem za jednu do dvije godine u randomiziranom kliničkom ispitivanju iz 2011. godine.Za vrijeme aerobnog vježbanja povećava se broj otkucaja srca i brzina disanja, ali ne u tolikoj mjeri da ne možete nastaviti funkcionirati piše HINAMeđu aerobne vježbe spadaju brzo hodanje, plivanje, trčanje, vožnja bicikla, ples i kickboxing, kao i sve kardio sprave u lokalnoj teretani.Najčitaniji članci
