Pet dana nakon velikog potresa na ulicama u užem centru grada Zagreba i dalje su velike količine građevinskog materijala, šute, cigla, zatrpanih automobila, a s vrha brojnih zgrada vise odlomljeni dijelovi krovišta koji prijete strovaljivanjem na ulicu.

Kada će se počistiti grad, postoji li plan čišćenja i sanacije?

Odgovor je, proizlazi iz službenih i neslužbenih razgovora s čelnim ljudima Grada, Zagrebačkog Holdinga, vatrogasaca, civilne zaštite i građevinara – ne. Većina poslova još se uvijek obavlja stihijski, a svaki dan razmjeri problema, čini se, postaju sve veći.

– Grad je građanima već na dan potresa izgledao strašno, no nama se činilo da nakon čišćenja i neće biti tako strašno, sve dok vatrogasci i komunalci nisu digli dronove. Kad su stigle fotografije… To je kaos. U centru praktički nema krova koji nije oštećen, dimnjaci su u užasnom stanju, što je posebno opasno za život u tim zgradama, dvorišta su puna urušenog materijala – priča dobro upućeni izvor u Gradu.

Damjan Tadić / CROPIX

 

Prvo su, odmah nakon potresa, počeli zvati stručnjake građevinare da se jave i počnu obilaziti najugroženije, prema prijavama, kako bi prvim, najgrubljim pregledima – stanje krovišta, dimnjaka i statike – ispraznili zgrade koje bi se mogle dodatno urušiti, osobito u slučaju novog potresa.

 

Odaziv je bio golem. Do jučer popodne na području grada podnijeto je 25.468 prijava o počinjenoj šteti, a tek će se nakon kompletnog snimanja stanja moći znati koliko će se objekata u užem centru grada morati srušiti. Obrađeno je 3020 prijava, a kompletirano je 2487 terenskih procjena. Od toga, 252 zgrade – dakle, nešto više od 10 posto – dobile su crvenu naljepnicu, što znači da su neupotrebljive i da ljudi u njima ne smiju nastaviti živjeti.

No, to su bili tek preliminarni pregledi, timovi će u brojne zgrade morati ići ponovno, kako bi napravili dublju analizu i plan sanacije.

 

Prema neslužbenim informacijama raznih struka koje su dosad izašle na teren, procjenjuje se da bi se ogroman udio zgrada s crvenim naljepnicama morao srušiti, a u jako su lošem stanju i brojne zgrade koje su zaštićeni spomenici kulture, poput zgrade Državnog hidrometeorološkog zavoda, Muzeja za umjetnost i obrt, nekoliko zgrada na Mažuranićevom trgu….

Iako neke u ovom trenutku možda i nisu toliko oštećene da bi se morale rušiti, njihova razina oštećenja je tolika da je, kažu upućeni, upitna isplativost njihova popravka.

Naši sugovornici tvrde kako je sreća da su u centru grada zgrade spojene jedna s drugom. Da su to samostalni objekti, većina bi ih se srušila tijekom ili neposredno nakon potresa.

Zagreb, 260320.
Bakaceva.
Prolaz izmedju Bakaceve ulice i trga Europe jako je stradao u potresu.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX

Damjan Tadić / CROPIX

 

U ovom trenutku najveći teret uklanjanja ostataka porušenih dimnjaka, dijelova krovova i zgrada je na vatrogasnim postrojbama. No, oni jednostavno nemaju ni kapacitet ni mehanizaciju za obavljanje kompletnog čišćenja – prema grubim procjenama, mogu obaviti oko 20 posto potrebnog posla na raščišćavanju grada.

Stoga je Grad raspisao javni poziv kojim traži da im se jave poslovni subjekti koji raspolažu specijaliziranim vozilima za rad na visini od 30 metara i manjim vozilima za rad na visini od 18 metara ili autodizalicama (autokranovima) koje su podobne za uklanjanje ruševina s krovova objekata. Do sada im se, kako saznajemo, javilo 10-ak tvrtki koje odgovaraju uvjetima.

No, ozbiljnije čišćenje, objašnjavaju nam sugovornici, ne može početi dok se ne steknu sve pravne pretpostavke, prije svega dok se ne donese poseban zakon koji će definirati sve oko zagrebačkog potresa – od ovlasti “čistača” da ulaze u privatno vlasništvo, do kriterija za obeštećenje, čiji se nacrt užurbano radi u Ministarstvu graditeljstva.

Zagreb, 260320.
Dalmatinska.
Vatrogasci i vojska te civilna zastita pomazu u saniranju steta od potresa.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX

Damjan Tadić / CROPIX

 

Obnova i sanacija bi, jednoglasni su, mogla trajati godinama. Gdje će za to vrijeme biti vlasnici urušenih ili srušenih stanova koji si ne mogu priuštiti neki drugi smještaj?

Za sada im je na raspolaganju samo privremeni smještaj u Studentskom domu Cvjetno naselje, u kojem je preksinoć prespavalo tristotinjak ljudi. Trostruko je to veći broj od broja ljudi koji su u domu prespavali prve noći nakon potresa, a njihov će broj nastaviti rasti.

– Prvi dan su došli oni koji doista nisu imali gdje. Većina je otišla kod rodbine ili prijatelja. No, kako će vrijeme odmicati, sve će ih manje moći biti kod prijatelja i nastat će daleko veća potreba koju studentski dom ne može ispuniti, osobito zbog toga što će se i studenti, kojih sada nema zbog zatvorenih fakulteta uslijed epidemije koronavirusa, jednom vratiti. Morat će se tražiti rješenje s Ministarstvom državne uprave – kaže naš sugovornik.

– Nama je potrebna mobilizacija cjelokupne građevinske operative u Hrvatskoj. Bez toga mi nećemo uspjeti riješiti ovaj problem. Ne znam koliko su ljudi svjesni, ali ovo je rat koji smo mi unaprijed izgubili – kazao je jučer premijeru Andreju Plenkoviću zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba Siniša Jembrih. Premijer je s ministrima Damirom Krstičevićem, Predragom Štromarom i Davorom Božinovićem jučer posjetio centralu zagrebačkih vatrogasaca kako bi im zahvalio na svemu učinjenom do sada.

Zagreb, 260320.
Dalmatinska.
Vatrogasci i vojska te civilna zastita pomazu u saniranju steta od potresa.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX

Damjan Tadić / CROPIX

 

– Premijeru, morate znati da smo mi u mogućnosti riješiti samo 20 posto dojava. Za sve ostalo nemamo tehničke uvjete – poručio je premijeru zapovjednik zagrebačkih vatrogasaca. Pokazao mu je i fotografije oštećenih zgrada snimljene dronom i po izrazu premijerova lica bilo je prilično jasno da je još više postao svjestan ozbiljnosti situacije. Od potresa u nedjelju do jučer zagrebački vatrogasci su imali 979 hitnih intervencija. U Zagreb su stigli i njihovi kolege iz Siska, Slunja, Varaždina i Karlovca.

Na terenu je konstantno sedam visinskih vozila, no to je sve nedovoljno. Na ulicama u užem centru Zagreba i dalje su velike količine građevinskog materijala, šute… Iako se građanima čini da nadležne službe to ne čiste i ne uklanjaju, činjenica je drugačija. Bez građevinske operative nema dovoljno logističke opreme za uklanjanje ogromne količine građevinskog materijala i skidanje oštećenih i urušenih dimnjaka.

Siniša Jembrih je ukazao i na još nekoliko mogućih problema sljedećih dana. U slučaju jače kiše upitno je kako će se oštećeni krovovi moći prekriti i sačuvati ostaci objekata. Uz to, upozorava na mogućnost većeg broja požara jer su dimnjaci koji se nisu srušili znatno oštećeni.

Statičaru-volonteru ostavili opomenu za kaznu od 300 kuna

Diplomirani inženjer građevine Damir Borić volontira u procjenama oštećenja zgrada od potresa. On i kolega u srijedu su oko 14 sati parkirali na nogostupu kod Trga žrtava fašizma, a kad su se vratili, za brisačem su našli opomenu komunalnog redara zbog parkiranja na nogostupu i upozorenje da će im u ponovljenom slučaju naplatiti kaznu od 300 kuna.

– Nažalost, slobodno parkirno mjesto nismo mogli naći jer se nije moglo parkirati zbog opasnosti od pada žbuke pa smo stali na nogostup najbliže mjestu na koje smo kolega i ja trebali ići na intervenciju. Ostavio sam Scenic i otišli smo.

 

Kad smo se vratili, našao sam ovu opomenu, iako sam na vjetrobranskom staklu ostavio obavijest o tome što radim i broj mobitela te me se moglo kontaktirati. Moram priznati da me ovakav postupak razočarao – rekao nam je Borić koji je i oko 18 sati, kad smo ga dobili, bio na volonterskoj intervenciji procjena oštećenja zgrada.

Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, zadužen za komunalni red i promet u mirovanju, odgovorio je u četvrtak da ne postupaju niti djeluju represivno prema građanima, sukladno pisanoj uputi koja je na snazi od 18. ožujka 2020. godine.

Kažu kako samo ispisuju upozorenja u slučaju iznimnih okolnosti kao što su zagrađivanje vatrogasnog puta, ometanje redovnog tijeka prometa u većoj mjeri, blokiranje kolnih ulaza te da u posljednjih deset dana nisu napisali nijednu kaznu.

No, stvarnost ih demantira: i jučer su brojni građani zvali i dostavljali nam obavijesti da im redari lijepe opomene i kazne. (D. Miljuš)