[ad_1]

Prva loža u Hrvata, ona u Glini, radila je već 1759. godine, a slobodnih zidara, koji su utjecali na razvoj hrvatske duhovne misli, bilo je mnogo. Među njima, više od dvadeset slikara i kipara, poput Ivana Meštrovića, Marina Tartaglie, Bele Čikoša Sesije, poznatih književnika, poput Ive Andrića (izbačen iz lože navodno zbog preljuba), Antuna Barca, Gustava Krkleca, bilo je i glazbenika, među kojima i operni pjevač Josip Križaj, glumac Aleksandar Binički. 
Slobodni zidar bio je violinist Juro Tkalčić, poznati liječnici dr. Fran Bubanović, dr. Franjo Durst i dr. Andrija Štampar, akademici dr. Grga Novak, dr. Ferdo Šišić, dr. Milan Prelog…

UHITILI UREDNIKE DNEVNO.HR-A

Nikica Gabrić o iznudi: ‘Ja ni ne tajim da sam šef masona’

Na prvom službenom popisu masona našla su se još neka imena: Neven Porges, nekadašnji ministar gospodarstva u vladi Zlatka Mateše, Branimir Horvat (preminuli grafički umjetnik), Zvonimir Tomić, liječnik dr. Slobodan Kuvalja, Radovan Horvat (kasniji veliki meštar), Nikola Wurth, Dragutin Dumančić, liječnik dr. Hrvoje Raguž, likovni umjetnik i lutkar Zlatko Bourek, te Zvonimir Žepić. 
Oni su se potpisali na popis osnivača na sjednici osnivačke skupštine Velike lože starih i prihvaćenih slobodnih zidara Hrvatske, održane 14. lipnja 1994. u Vidoševićevoj ulici 9 u Zagrebu. Prvi veliki meštar, jednoglasno izabrani na sjednici, bio je Branimir Horvat, veliki tajnik postao je ing. Zvonimir Žepić, dok je za velikog rizničara izabran dr. Hrvoje Raguž.
Ime oko kojeg su se najviše lomila koplja u Hrvatskoj i pitanju je li član masonske lože je ono Miroslava Krleže. Nakon Drugog svjetskog rata jugoslavenski mediji, a naročito oni u Srbiji uporno su pokušali dokazati da je Krleža mason. Ta je priča kružila zbog Krležinog velikog utjecaja u društvu, ali i zbog njegovog druženja s Titom, za kojeg se isto govorilo da je mason.

JELENIĆ NE RAZMIŠLJA O OSTAVCI

‘Postao sam mason jer mi je to imponiralo. Ničeg se ne bojim’

Kako bi dokazali da je Krleža mason, beogradski tisak je objavio popis članova hrvatske domoljubne Simboličke velike lože “Libertas”. Na tom popisu su bili Slavko Kvaternik, njegov sin Eugen Dido Kvaternik i Miroslav Krleža. Međutim, slobodni zidar bio je samo Slavko Kvaternik koji je 1919. primljen u budimpeštansku ložu “Kossuth Lajos”, ali poslije nije više posjećivao nijednu ložu. 
Miroslav Krleža nije imao prema slobodnim zidarima neki poseban negativan ili pozitivan stav. Družio se s njima, mnogi su dolazili u njegovu kuću na Gvozdu, ali Krleža nije znao da su članovi tajnog društva u koje ga nitko zapravno nije ni pozvao. Družio se s masonima, ali nije znao da pripadaju masonskoj loži. To su, među ostalima, bili književnik Julije Benešić, dr. Berislav Borčić, Gustav Krklec i Milan Čurćin kojega je Krleža čak i zaposlio. 
Josip Broz Tito imao je u Zagrebu prijatelja kod kojega je stanovao, komunista dr. Srećka Šilovića, slobodnog zidara, koji ga je informirao što se događa kod kuće i u svijetu. Šilović je htio prije rata istupiti iz ‘masonstva’, ali ga je Tito navodno zamolio da ostane jer je htio svuda imati svoje ljude. Konkretnih podataka o tome je li Tito bio ili nije bio slobodni zidar – nema. 

DARKO HORVAT

‘Nisam dobio poziv da budem mason, a to me i ne zanima’

Neko vrijeme se govorilo da ga je u ložu pozvao Winston Churchill, jedan od najmoćnijih masona u povijesti, kada je Tito boravio u Londonu. 
Godine 1975. objavljeno je pismo generala Ivana Gošnjaka, koje Tito nikad nije dobio, a koje govori o jugoslavenskim slobodnim zidarima. Na tom su popisu svi poznati političari, pisci i umjetnici, članovi lože “Nova Jugoslavija”. Od brojnih imena na tom popisu bili su i pravi slobodni zidari: Ivo Andrić, Krešimir Baranović, Milan Bartoš, Aleksandar Belić, Srđan Budisavljević, Vasa Čubrilović, Filip Hristić, braća Levi (bilo je dvanaest slobodnih zidara s prezimenom Levi!), Hrvoje Macanović, Ive Mihovilović, Moša Pijade, Vladislav Ribnikar…
Na tim popisima nikada nije bilo ni Krleže ni Tita, pa njihovo članstvo i dalje ostaje tajna, koja je navodno skrivena po engleskim arhivima u kojima će se, nakon što se otvore, biti poznato daleko više detalja o slobodnim zidarima i njihovom djelovanju u svijetu.

Tema: Hrvatska

[ad_2]