[ad_1]

“Požari u Hrvatskoj: Obrana i prevencija” naziv je treće Statusne konferencije Jutarnjeg lista o požarima, koja će se danas održati u Zagrebu.

Iako se čini kako je ove godine bilo nikad manje požara, stvarnost je potpuno drugačija. Ukupna opožarena površina odgovara veličini otoka Hvar i Čiovo zajedno. Osim toga, ovogodišnji specifikum je veliki broj požara u kasnu zimu i proljeće, i to u kopnenom dijelu Hrvatske.

Osim toga, ove godine u gašenju požara primijenjeni su neki novi sustavi i metode kako bi se požari što prije uočili te, prema mogućnostima, ugasili već u začetku.

Zašto je požara bilo više u proljeće i kako pojačati prevenciju, na konferenciji Jutarnjeg lista reći će čelni ljudi protupožarnog sustava u Hrvatskoj.

Osim njih, na konferenciji će o budućim koracima Vlade u borbi protiv požara govoriti ministri obrane i unutarnjih poslova Damir Krstičević i Davor Božinović te ministrica poljoprivrede Marija Vučković. O budućim aktivnostima Hrvatskih šuma govorit će predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić.

Posljednjih godina požari su sve veća pošast i na sjeveru Europe. O tome kako se s požarima bore u Švedskoj govorit će Johan Szymanski, zapovjednik vatrogasne službe u Dalarni. U sljedećim godinama u borbi s požarima sve veći naglasak bit će na korištenju modernih tehnologija, o čemu će govoriti Mate Botica, predsjednik uprave Odašiljača i veza, ali i glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković. Tucaković će prezentirati i rezultate ovogodišnje protupožarne sezone i najaviti korake sustava za sljedeću sezonu.

Klimatske promjene zahtijevaju nove načine spasilačkih operacija

Piše: Johan Szymanski, zapovjednik vatrogasaca na sjeveru Švedske

Prošla je godina bila vrlo neobična kad je riječ o vremenu u Švedskoj. Zimi je palo gotovo tri metra snijega, a onda je uslijedilo ljeto s ekstremnim vrućinama i sušom.

Temperature su redovite išle iznad 39 Celzijevih stupnjeva. Slijedili su katastrofalni šumski požari, za čije je suzbijanje trebala suradnja daleko preko švedskih granica. Imali smo već velike šumske požare 2014. godine, tada smo mnogo naučili, ali jesmo li uistinu išta naučili?

Letjelice

Šumski požar pod mojim zapovjedništvom bio je na području na kojem je drveće rijetko, a izazvao ga je udar groma. Ubrzo se pretvorio u nešto izuzetno, što dosad još nismo doživjeli – ne zbog veličine požara, nego zato što se nalazio unutar najvećeg vojnog područja za obuku u sjevernoj Europi na kojem ima neeksplodiranog streljiva koje, razumljivo, vatra može detonirati.

To znači da ne smijemo na teren poslati vatrogasce i vojnike da gase požar konvencionalnim metodama. Morali smo misliti izvan uobičajenih modela pa smo razmišljali o tome da iskoristimo uskladišteni snijeg i postavimo ga duž linije požara, kao i da stvorimo umjetnu kišu. Koristili smo i letjelice ratnog zrakoplovstva. Trebali smo i pomoć izvana pa je aktiviran mehanizam civilne zaštite EU kroz Europski centar za reakciju u izvanrednim uvjetima (ERCC).

Tijekom mog izlaganja u Zagrebu reći ću vam više o tome kako smo razmišljali, što smo radili i zašto.

U ljeto 2018. godine pripravnost za borbu sa šumskim požarima u Švedskoj bila je niska. Susjedna Norveška imala je više od 20 helikoptera u stanju pripravnosti za požare, Švedska niti jedan. A bili su i godišnji odmori.

Provedeno je nekoliko različitih istraga, a zaključci su bili razočaravajući. Švedske vatrogasne službe nisu bile u stanju upravljati i koordinirati složenim izvanrednim situacijama (krizama) dijelom i zbog nedostatka Nacionalnog sustava zapovjedništva u neočekivanim situacijama.

Nepogode

Sada se poduzimaju koraci i postoji nekoliko prijedloga kako promijeniti zakon. Svi vatrogasni odjeli u zemlji bit će dio cjelokupnog sustava upravljanja, koji će biti sposoban zapovijedati i upravljati velikim i složenim operacijama. Želimo uvesti Nacionalni sustav zapovjedništva u neočekivanim situacijama koji će olakšati suradnju i omogućiti da vatrogasne jedinice pomažu jedne drugima kad je potrebno.

U budućnosti će se vjerojatno povećati broj izvanrednih slučajeva. Čeka nas još više razornih šumskih požara, poplava i ekstremnih vremenskih nepogoda poput suša, toplinskih valova, oluja i obilnih snježnih padalina. Kako bismo upravljali izvanrednim situacijama, moramo ojačati svoje mogućnosti, ali i pronaći nove načine suradnje. Moramo izgraditi sustave koji će nam omogućiti da njima upravljamo zajedno.

 



[ad_2]