Home Zdravlje Gubim li razum? Simptomi koji znače da je potrebno potražiti pomoć

Gubim li razum? Simptomi koji znače da je potrebno potražiti pomoć

5
0
Gubim li razum? Simptomi koji znače da je potrebno potražiti pomoć


Kako bismo dobili odgovor što se smatra dobrim mentalnim zdravljem potrebno je obratiti pažnju na obrasce mišljenja, osjećanja i ponašanja koji mogu sugerirati kada potražiti pomoć za sebe ili blisku osobu.






Foto: Davorin Višnjić/PIXSELL




Dr. Milan Košuta, psihijatar s ordinacijom u Zagrebu kaže da pomoć treba potražiti kad je patnja intenzivna i kontinuirana: “Od vremena koliko traje patnja važniji je intenzitet. Znači kada je patnja jaka i traje u kontinuitetu osoba prvo trebala porazgovarati sa svojim bliskim osobama i doznati kako oni vide to stanje, zatim sa svojim liječnikom obiteljske medicine i sa samim sobom. Ako se nakon toga vidi da je ta patnja preduga i onemogućava svakodnevni život treba potražiti pomoć.”

Razlika koju nije uvijek jednostavno uočiti

Razliku između dobrog mentalnog zdravlja i mentalnih poremećaja ponekad je lako uočiti, ali često razlika nije toliko očita. Na stranicama Klinike Mayo naveli su kako bolje razumjeti i prepoznati različita stanja mentalnog zdravlja. Ponekad ljudi dožive značajne poremećaje u mentalnom funkcioniranju. Može se reći da je došlo do mentalnog poremećaja kada zbog promijene u načinu razmišljanja i osjećanja nastupe promijene zbog kojih osoba doživljava nevolje te joj je narušena sposobnost djelovanja na sljedećim poljima

  • održavanju prijateljskih i obiteljskih odnosa
  • funkcioniranja u društvenim odnosima
  • funkcioniranaj na poslu ili u školi
  • ako osoba ne usvaja znanja na očekivanom nivou za svoju dob.

Kulturne norme i društvena očekivanja također igraju ulogu u definiranju poremećaja mentalnog zdravlja. Ne postoji standardna mjera za sve kulture na temelju koje bi se moglo utvrditi je li ponašanje normalno i kada postaje razarajuće. Ono što bi u jednom društvu moglo biti normalno, u drugom može biti razlog za zabrinutost.




Depresija_1450X300_1




Možda te zanima…



Depresija – unutarnje krvarenje duše





Psiha i seks




Postoji li jedinstveni kriterij za dijagnostiku psihijatrijskih poremećaja?

“Klasifikacija bolesti u području medicine stalno se  mijenja kako se dolazi do novih saznanja. Unatoč napretku, znanje o zamršenim mehanizmima uključenima u funkcioniranje mozga još je u ranoj fazi razvoja. Međutim, mnoga istraživanja su pokazala da se duševne bolesti mogu međusobno razlikovati s visokim stupnjem pouzdanosti, standardizirani pristup dijagnozi sve se više usavršava. Međunarodna klasifikacija bolesti, 9. revizija, kliničko preinačenje (ICD9CM), knjiga koju je objavila Svjetska zdravstvena organizacija, rabi dijagnostičke kategorije slične onima u DSMIV iz 1954. godine. Ta sličnost upućuje na to da dijagnoze specifičnih duševnih bolesti postaju diljem svijeta standardnije i dosljednije.

Učinjen je napredak u dijagnostičkim metodama. Dostupno je nekoliko novih slikovnih tehnika ispitivanja mozga, uključujući kompjutoriziranu tomografiju (CT) i magnetsku rezonanciju (MRI) te pozitronsku emisijsku tomografiju (PET), vrsta slikovnog prikaza koji mjeri krvni protok u pojedina područja mozga. Te se slikovne tehnike rabe da se ucrta moždana struktura i funkcija ljudi s normalnim i nenormalnim ponašanjem pružajući znanstvenicima veće razumijevanje kako funkcionira mozak u ljudi s duševnom bolesti i u ljudi bez nje. Istraživanja koji su učinila razliku jednog psihijatrijskog poremećaja od drugog dovela su do veće dijagnostičke točnosti”, piše u MSD Medicinskom priručniku za pacijente, objavljenom u izdanju Placeba.




Depresdu




Možda te zanima…



Prava istina o psihijatriji





Zdravlje




Kako se dijagnosticiraju poremećaji?

Dijagnozu stanja mentalnog zdravlja može postaviti psihijatar, psiholog, klinički socijalni radnik ili drugi stručnjak za mentalno zdravlje. Obiteljski liječnik također može biti uključen u dijagnostičku procjenu, odnosno dati uputnicu za daljnju dijagnostičku obradu.




 | Author: Guliver/Shutterstock

Foto: Guliver/Shutterstock



Dijagnoza se može temeljiti na

  •     medicinskoj povijesti fizičkih i mentalnih poremećaja kod pacijenta ili u njegovoj obitelji
  •     isključivanje eventualnih fizičkih uzroka koji bi mogli potaknuti mentalne promijene
  •     razgovor o trenutnim simptomima i problemima koje pacijent ima
  •     pitanja o tome kako su nedavni događaji ili promjene u životu pacijenta poput trauma, smrti bliskih osoba, razvoda ili poslovnih   problema utjecale na pacijentov način mišljenja, osjećanja ili ponašanja
  •     upitnici ili drugi formalni testovi koji traže povratne informacije o tome kako osoba misli, osjeća se ili se ponaša u tipičnim situacijama
  •     pitanja o prošloj i sadašnjoj uporabi alkohola i droga
  •     povijest trauma, zlostavljanja, obiteljskih kriza ili drugih važnih životnih događaja
  •     pitanja o prošlosti ili trenutnim razmišljanjima o nasilju nad sobom ili drugima
  •     upitnike ili intervjue ispunjava netko tko osobu dobro poznaje, poput roditelja ili supružnika.









Možda te zanima…



Anksioznost: Kako se manifestira i što učiniti?





Zdravlje




Kad je potrebno potražiti pomoć?

Svako stanje mentalnog zdravlja ima svoje znakove i simptome, ali općenito potrebno je zatražiti pomoć ako

  • dođe do promijene u osobnosti, načinu prehrane ili spavanja
  • osoba se nema snage suočiti sa svakodnevnim aktivnostima
  • osjeća se isključeno ili se povlači iz uobičajenih aktivnisti
  • ima neobično razmišljanje (udaljavanje od stvarnosti)
  • osjeća jaku anksioznost
  • pati od dugotrajne tuge, depresije ili apatije
  • ima misli ili izjave o samoubojstvu ili nanošenju ozljeda drugima
  • zloupotrebljava drogu, alkohol ili lijekove
  • ima ekstremne promjene raspoloženja
  • osjeća pretjerani bijes, neprijateljstvo ili nasilno ponašanje.

Mnoge osobe uslijed promijene mentalnog stanja postanu agresivne, kako im obitelj i prijatelji mogu ukazati da se s njima nešto zbiva i savjetovati im da potraže psihološku pomoć, dr. Košuta otkriva: “Agresivnoj osobi treba suptilno i fino u mirnom razgovoru, a ne u trenutku agresije staviti na znanje da bi trebala potražiti pomoć. Ako to ne pomaže onda se čovjek mora maknuti od agresivne osobe bez obzira o kome se radi. No, svakako treba pokušati razgovarati s tom osobom kada nije u agresivnoj fazi, a najbolje je da s njom razgovara osoba kojoj vjeruje, koja joj je autoritet.”




Dr._Torre




Možda te zanima…



Prikriveni alkoholizam žena u porastu!





Zdravlje




Mnogi ljudi koji imaju poremećaje mentalnog zdravlja smatraju svoje znakove i simptome normalnim dijelom života ili izbjegavaju liječenje iz stida ili straha. Ako si zabrinuta za svoje mentalno zdravlje ne oklijevaj potražiti savjet. Posavjetuj se s liječnikom obiteljske medicine ili zakaži sastanak s psihijatrom, psihologom ili drugim stručnjakom za mentalno zdravlje. Možda će ti biti važno da pronađeš profesionalca koji je upoznat s kulturnim krugom iz kojeg dolaziš te će bolje moći razumjeti tvoje probleme i razloge zbog kojih postupaš na određeni način.





Source link

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.