Home Zdravlje ‘Zlarin bez plastike’, otkrivamo kako teče ljeto na otoku gdje je plastika...

‘Zlarin bez plastike’, otkrivamo kako teče ljeto na otoku gdje je plastika zabranjena

15
0
'Zlarin bez plastike', otkrivamo kako teče ljeto na otoku gdje je plastika zabranjena


Projekt “Zlarin – otok bez plastike“ pokrenule su Ana Robb, Nataša Kandijaš, Ivana Kordić i Jelena Radošević s ciljem da se na otoku prestane upotrebljavati jednokratna plastika. Istražili smo kako to funkcionira i kako inicijativu prihvaćaju domoći i turisti te je li Zlarin uistinu postao prvi hrvatski otok bez plastike.

Lokalni ugostitelji i trgovci odmah su se uključili

“Inicijativa ‘Za Zlarin bez plastike’ je definitivno zaživjela. Neki su je jedva dočekali, dok su je drugi samo prihvatili. Posebno nam je simpatično čuti zlarinsku djecu kako objašnjavaju turistima da im plastične boce nisu potrebne i neka koriste termosicu jer smo mi Zlarin bez plastike”, govori Nataša Kandijaš jedna od inicijatorica projekta i objašnjava da su projekt podržali i Turistička zajednice i mjesni načelnik:

“Lokalni ugostitelji i trgovački objekti su se brzo uključili, budući da su oni ti koji direktno provode promjenu. Neke proizvode poput slamki ili plastičnih poklopaca za kavu za van smo jednostavno odlučili ne koristiti. Plastične vrećice za voće i povrće su zamijenili škartoci. Mnogi lokalci su se već naučili nositi svoje platnene torbe te ne žele uzeti ni škartoc.”






Foto: Nataša Kandijaš



Na feštama se koriste višekratne čaše, a od starih zavjesa šivaju vrećice za voće i povrće

Kandijaš ističe da je cilj projekta osvijestiti ljude da budu odgovorni potrošači i da ne zamjenjuju jednu vrstu otpada drugom. “Umjesto jednokratnih čaša na feštama i događanjima koristimo višekratne, perive čase, itd. Pripreme traju već mjesecima. Od pronalaska alternativnih proizvoda jednokratnoj plastici, izrade informativnih letaka i tabli, do kreativnih radionica i edukacija”, govori Kandijaš i otkriva da su prošli vikend sezonu otvorili zanimljivim radionicama o kompostiranju.




 | Author: Nataša Kandijaš

Foto: Nataša Kandijaš



“Kompostiranjem biootpada (sirovih ostataka voća i povrća) možemo smanjiti količinu smeća u kućanstvu za preko 30%. Budući da ZLARin KOmpostira rodio se i Zlarko prvi javni komposter na otoku. Drugi tjedan nas očekuju radionice pletenja košara i kreativne eko radionice za djecu.




 | Author: Nataša Kandijaš

Foto: Nataša Kandijaš



Navečer će se moći pogledati kamishibai predstave ‘Čuvari mora’ i/ili ‘Čuvari šuma’, tradicionalni način pripovijedanja priča koji korijene vuče iz dalekog Japana. U planu je i radionica šivanja vrećica za voće i povrće od starih zavjesa, što je ideja lokalne iznajmljivačice koja je vrećice za svoje turiste već sašila.”




 | Author: Nataša Kandijaš

Foto: Nataša Kandijaš



Kandijaš kaže da su prvi koraci prema životu bez jednokratne plastike učinjeni. Ne možemo reći da smo je se u potpunosti oslobodili, ali zajedno tražimo načine kako odmoriti od plastike! Promjena je velika i na svima nama je da u potpunosti zaživi.




 | Author: Nataša Kandijaš

Foto: Nataša Kandijaš



Turistička zajednica Zlarin ponosna je što je inicijativa zaživjela

“Ponosni smo kazati da je inicijativa zaživjela. Objekti koji su uključeni u projekt se koriste alternativnim proizvodima i svakodnevno utječu na smanjenje uporabe plastičnog otpada što je naš cilj od samog početka”, kaže Katarina Gregov, direktorica Turističke zajednice Zlarin.




 | Author: Gojko Vukov Colić

Foto: Gojko Vukov Colić



 

Gregov kaže da su ugostitelji i trgovci prvi koji su složno ušli u ovu inicijativu te su direktno zaslužni što je otok postao„Plastic free otok“. “Ima raznovrsnih komentara no uglavnom pozitivnih. Svaka veća promjena traži puno vremena i truda te ćemo biti strpljivi i uporni i iskreno vjerujemo da ćemo uspjeti u svom naumu. U dvije trgovine na otoku koriste se papirnate i biorazgradive vrećice. Ugostitelji su izbacili ili nabavili alternativne slamke. Čaše za višekratnu uporabu s vizualom projekta smo naručili svi zajedno i već ih se može nabaviti u dućanima i ugostiteljskim objektima.




 | Author: Gojko Vukov Colić

Foto: Gojko Vukov Colić



Tanjure i pribor za jelo imamo u prodaji u trgovini na otoku i u bližoj okolici te smo ih koristili već za par manifestacija koje su bile u proteklom periodu”, tumači direktorica i objašnjava da mjesta za napredak uvijek ima: “Trenutno još čekamo informativne table i letke te završavamo s web stranicom. Jedna od poteškoća s kojom se susrećemo, a koju bismo voljeli riješiti već za ovu sezonu jest razvrstavanje otpada na otoku i na tome radimo sa Zelenim gradom d.o.o. te se nadamo najboljem.”

Projekt je otvorio nove mogućnosti, a sljedeći cilj je otvaranje kompostane

Gregov otkriva što ovaj projekt znači za otok: “Važno je kazati da smo ušli u ovaj projekt spontano i bez značajnije financijske podrške. Projekt je zaživio i najvažnije je upravo to što smo već ostvarili svoj prvotni cilj, a to je smanjenje uporabe jednokratne plastike. Sve što sad slijedi jest ostvarenje novih zamisli i širenje projekta na druga mjesta.

Projekt znači mnogo za otok i njegovo stanovništvo iz više aspekta. Prije svega ljudi su se ujedinili i potakli jedni druge na velike promjene. Možda to sad zvuči i preambiciozno, ali prvi koraci su već odavno napravljeni i iskreno vjerujem da neće biti povratka na staro. Otvorile su se mnoge potencijalne suradnje i tržišta o kojima dosad većina nije ni razmišljala, a nove ideje se stvaraju svaki dan.




 | Author: Gojko Vukov Colić

Foto: Gojko Vukov Colić



I možda najvažnije, suradnjom našeg Odbora za održivi razvoj otoka, udruga SMILO i La Revolution uključeni smo u međunarodni projekt kojim se financiraju različiti projekti usmjereni na održivi razvoj pritom koristeći prirodne i kulturne resurse. Prva ulaganja kreću već ovo ljeto s postavljanjem javne kompostane, a potom je planirano postavljanje industrijske kroz iduću godinu što znači i vrijedna nova radna mjesta na otoku.”









Možda te zanima…



Znaš li u kakvoj su vezi jednokratna plastika, plin i nafta?





Kolumne








Source link

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.