The Red Tea Detox
Home viral

‘Čovjek i pas emocionalno su povezani već 14 000 godina…’

psi
psi
Spread the love

U studiju smo ugostili spisateljicu i urednicu portala Pasji život, Rujanu Jeger, savjetnicu za ponašanje životinja dr.sc. Irenu Petak te organizatoricu konferencije Real Dog Conference Doru Perši iz Udruge Indigo, kako bi najavili samu konferenciju.

Što je bio glavni motiv da se pokrene i organizira prva konferencija o psima rekla nam je sama začetnica ideje, Dora Perši iz Udruge Indigo:

– Ovo je prvi takav edukativni projekt. Ideja je došla prije nešto više od četiri godine nakon što smo prisustvovali najvećoj svjetskoj konferenciji o zaštiti životinja gdje sam dobila veliku inspiraciju. Tako mi je sinulo zašto to ne bi napravili i u Hrvatskoj gdje je nedostatak takvih stvari, nedostatak je edukacije i znanja, a da bi nešto dugoročno promijenili po pitanju svijesti i odgovornom držanju pasa, odgovornom vlasništvu, radu sa psima odlučili smo krenuti u to. Natuknice koje smo stavili tada na papir su bile baza za ono što smo napravili danas.
Mislim da nije prerano za tako nešto u Hrvatskoj, jer što prije se ljudi educiraju, to će ljudima, a i psima biti lakše.

Sama konferencija je bila namijenjena ljudima koji se prvenstveno bave psima jer oni su ti koji kasnije uče vlasnike pasa. 12 je predavača na konferenciji, a otvorit će ju Matea Janeš koja će pričati o genetici što mislim da je baza uz postanak pasa o kojem će pričati Rujana.

Imamo dva predavača koji nam dolaze iz Srbije, to su Dunja Kovač i Obrad Đokić. Obrad će pričati o tome kako bi udruge trebale pripremiti pse za rad. Dunjino predavanje svakako preporučujem svima jer  tema je zanimljiva, a to je ‘Što kad stvari krenu po zlu?’ Ona ima jako puno iskustva, teoretskog i praktičnog znanja zato će njeno predavanje biti idealno i za vlasnike i za ljude iz udruga.

UÄka: Razigrani aljaÅ¡ki malamut uživa u igri

UÄka: Razigrani aljaÅ¡ki malamut uživa u igri

KONFERENCIJA O PSIMA Što je Rodovnica? Papir koji služi za izložbe ili nešto više…

Gospodin Damir Skok će pričati o najvećem i  prvom gradskom skloništu u Hrvatskoj koji bi isto trebao biti primjer i ostalim gradskim skloništima. Predavat će i gospođa Dubravka Rajher koja će pričati o rodovnici, a ljudi ne znaju što taj papir znači. Gospodin Ercegović će predavati o pravilniku o opasnim psima, načuli smo da se i on mijenja pa ćemo vidjeti što sve trebamo pripremiti. Predavanje će održati i naša predsjednica udruge Indigo, Jasenka Pavić koja vodi pse u udruzi.

Predavanje Irene Petak mislim da je i najbitnije predavanje na konferenciji zato jer ljudi ne shvaćaju koliko je socijalizacija pasa temelj apsolutno svega.

Foto: Josip Regovic/PIXSELL

Jedna od predavačica konferencije Real Dog Conference, Rujana Jeger dotakla se teme znanstvenog istraživanja pasa:

– Istraživači su ostali defacto bez novaca pa su se onda okrenuli domaćim životinjama zato što nisu više imali da putuju u džungle, savane i istražuje gorile, slonove itd. Do tada se vjerovalo da domaće životinje imaju manji mozak i da su samim time gluplje što se sada ispostavilo potpuno pogrešnim. Ako uspoređujemo vuka i psa, pas se više oslanja na nas za razliku od vuka koji mora biti samostalan. Po meni nema smisla uspoređivati te dvije vrste jer se oni odvojene vrste koliko je za sada znanstveno poznato sasvim sigurno 16 000 godina.

Psi su vrlo prilagođeni čovjeku i ja sam ih u svojoj knjizi nazvala malim antropolozima zato jer oni nas cijelo vrijeme promatraju i trude se pogoditi što ćemo mi sljedeće napraviti, pomogućnosti ugoditi nam ili izaći na neki način ususret.

Ona linija vuka koja je bila pred izumiranjem u trenutku kada će vuk postati pas je zaigrala na kartu golog dvonošca i zaključila da je to možda njegova karta da se spasi od izumiranja.

Psi su prva domesticirana životinja s tim da pojam domestikacije u ovom slučaju ne može baš biti identičan kao drugim životinjama što smo ih domesticirali 6 000 godina kasnije, jer smo na njima proveli prisilnu domestikaciju. Nad vukom, u vrijeme oruđa i oružja, bez lijekova, je pitanje bi li provodili prisilnu domestikaciju.

Čovjek sa psom ima izrazitu emocionalnu povezanost od početka čemu zapravo svjedoče najraniji grobovi pasa gdje su psi pomno ukopani na mjestu na način kao što je to čovjek, pa čak i sa čovjekom. Najstariji takav grob je star 14 000 godina, što će Rujana spomenuti u svom predavanju.

Rujana Jeger s Pozezanima

Rujana Jeger s Pozezanima

KONFERENCIJA O PSIMA Jesmo li Ledeno doba preživjeli zahvaljujući psima? Saznajte…

– Mi moramo opravdati povjerenje psa koji je onda pristao ići sa nama i pomogao nam da preživimo. Ja čak ni ne sumnjam i nisam jedina među znanstvenicima, da su nam oni pomogli preživjeti Ledeno doba u Europi.

Rujana je velika promotorica znanja o psima koja drži brojna predavanja o povijesti pasa i autorica je knjige ‘Bez dlake na jeziku’.

– Kada sam napisala zadnju rečenicu u toj knjizi shvatila sam da sam zagrebla tek površinu. Knjiga i završava tako da me pratite na mom portalu rujanajeger.com i to je počelo kao blog. Prvo sam pisala sama, onda sam počela zvati ljude za suradnju i sad se to pretvorilo u portal sa oko 9 autora.

Irena Petak je možda i jedina znanstvenica u Hrvatskoj koju stvarno možemo pitati ‘Što psi misle o nama?

– Svakoga dana kako raste broj istraživanja mi saznajemo sve više detalja o tome što psi misle o nama. Svaki dan možemo biti sve više uvjereni da oni nas smatraju obitelji. Bez obzira koliko su nam korisni, mi s njima stupamo u stvarno emocionalni odnos. Oni nas istinski vole jer nemaju proračunatu komponentu ‘ako’. Za razliku od mačaka koje nas isto istinski vole, ali psi vole i zlostavljača dok mačke ne. Mačja ljubav je više odraz toga da s njom imaš stvarno dobar odnos, a sa psom nije tako. On te voli bez obzira maltretiraš li ga ili ne, tako da ako pas voli čovjeka nije pokazatelj da si dobar čovjek.

Psi nas toliko vole čak i ako smo zlostavljači, žele nas slijediti, poslušaju nas čak i ako je njima na štetu. Jedino što oni traže od nas jeste da ih ne napuštamo. Psi nas vide kao nešto posebno, vrijedno, nešto što oni vole i nešto za što se vrijedi žrtvovati.

PRVA KONFERENCIJA O PSIMA Doznajte: Sve o rodovnicima i genetičkom testu mješanaca

Irena će u svom predavanju na konferenciji govoriti i o socijalizaciji pasa u najranijoj dobi. Kao što su kod djece prve tri godine najvažnije, slično je i kod pasa no riječ je o puno manjem razdoblju.

– Sve društvene vrste životinje imaju taj jedan rani period u kome su naročito osjetljive za učenje i za prihvaćanje svega novoga. To je vezano za razvoj samog živčanog sustava, a najvažnije je razdoblje od kada progledaju do 14. odnosno 16. tjedna starosti. Ovaj početak i kraj razdoblja ovisi o nekoliko faktora. Jedan je prehrana, drugi je sama pasmina, pa doba godine, te to sve utječe na razvoj živčanog sustava. U tom periodu socijalizacije, kako ga nazivamo kod pasa, moramo ih pripremiti na živi okoliš, što znači na druge pse, na život s ljudima i svim oni drugim vrstama, npr. s mačkom, konjima ili na farmi. Paralelno, u tom razdoblju odvija se habituacija, a to je navikavanje na neprijeteće podražaje kao što psi naprimjer moraju naučiti živjeti u stanu gdje su svi oni različiti zvukovi od naših kućanskih uređaja koji nama zvuče normalno, ali ako se pas nije s njima susreo, može se jako bojati. Zatvoreni prostor ima jaku jeku, tako da kada psa naglo s ulice ubacite u kuću njemu sama jeka tog prostora zvuči zastrašujuće.

Irena je spomenula i koliko je važno ne odvajati štene od kuje ispod osam tjedana starosti, pogodno je deset. Idealno bi bilo, dok je kod uzgajivača, da se odvajanje vrši postepeno. Kada govorimo o skloništima, gdje nađu samo štence u kutiji, idealno bi bilo da te štence ostave zajedno. U najranijoj dobi štene od kuje dobiva osnovne informacije, o tome da je on pas i ako kuja ima dobar odnos sa čovjekom, tada štene dobiva i osnovne informacije o odnosu čovjeka i psa.

– Ako je kuja u lošim uvjetima, ona ništa ni neće moći naučiti štence, ta socijalizacija će već tada biti neadekvatna. To je isto tako ako kuja nema kontakt s čovjekom i ako je držana izolirano što se događa u nekim uvjetima.

Kada štene dolazi kod novog vlasnika iznimno je bitno da si vlasnik uzme jedno vrijeme slobodno kako bi krenuo sa socijalizacijom i učenjem šteneta na onaj okoliš u kojem treba provesti život.

Također, Irena je napomenula kako se tom periodu socijalizacije kada štene stigne u novi dom, treba posebno posvetiti jer sve što se dogodi u tom razdoblju, kasnije će biti moguće nadomjestiti, ali teže. Zbog toga ljudi koji nabavljaju štene moraju biti od prvog trenutka svjesni da se primaju ozbiljnog posla jer pas je partner za narednih deset godina. Ako se dobro posvetimo psu tih prvih mjesec dana, možemo odgojiti sigurnog, stabilnog psa koji se dobro snalazi sa nama i u našem životnom okruženju.

ZAGREB Na konferenciji o psima saznaj kako njegovati psa u starosti

S gošćama smo se dotakli i teme kako vlasnici na društvenim mrežama objavljuju fotografije pasa koji izgledaju da su posramljeni kada učine nešto što ne smiju, što je nama ljudima simpatično. No, postoji li zaista kod psa taj osjećaj posramljenosti i stida, objasnila je dr. sc. Irena Petak:

– Psi  nisu tako proračunati. Oni reagiraju na trenutnu situaciju. Kada mi vidimo štetu, obično imamo izraz nezadovoljstva na licu. Ono što mi vidimo na psima, nije izraz lica za ono što je pas napravio nego je reakcija na to kako je vlasnik tog časa izgledao. Psi nemaju krivnju na taj način, oni nemaju osjećaj prije-poslije, oni žive sada i ovdje i u tom smislu reagiraju na očaj koji vide na našem licu.

Rujana se na tu temu nadovezala kako ljudi pogriješe kada dolaze kući, obraduju se psu, a tek onda vide koju štetu je napravio, krenu vikati i kažnjavati psa. Psima tada nije jasno zašto smo mu se mi prije radovali, a onda ga kažnjavali.

S druge strane, Dora Perši se dotakla teme humaniziranja pasa, kako kod nas, tako i u svijetu što znači da mi naše osobine prenosimo na njih. Ne možemo sve stvari koje mi osjećamo i radimo, prenijeti na pse.

Foto: Josip Regovic/PIXSELL

Osim znanstvenih i popularnih tema, na konferenciji će se pričati i o tome kakva je situacija sa azilima i udomljavanjem i je li se nešto u tom smislu promijenilo.

– S onim što ja i Indigo imamo problem je da Zakon smatramo nedorečenim. Zakon si svatko tumači kako želi i to je problem sadašnjeg zakona uz to što je očigledno neprovediv. Sve što je bilo stavljeno u Zakon da se treba napraviti, bilo da je to od strane jedinica lokalne samouprave pa nadalje, nije se napravilo. Ljudima u Hrvatskoj koji imaju u vlasništvu jednog psa ili koji nemaju uopće pse, psi lutalice ne predstavljaju problem jer nema divljih čopora koje će napadati ljude. Većina pasa koji završe na cesti su bivši vlasnički psi jer ljudi s njima ne mogu na kraj. Da mi riješimo problem napuštanja pasa, što se sa kaznama da riješiti od kojih novaca bi se opet mogli financirati upravo ti azili, skloništa i udruge koje pomažu, napravili bi jedan veliki korak. Druga stvar koje je veliki problem i nije regulirana su tzv. štanceri. Problem su jer njih živa bića ne interesiraju, oni njima predstavljaju isključivo izvor zarade. U ovoj situaciji u Hrvatskoj, kada imamo toliko napuštenih pasa, još švercanje pasa je potpuno van svake pameti. Jedino Zakon u cijeloj priči može nešto napraviti, zaključila je Perši.

POGLEDAJTE CIJELU EMISIJU:

Udruga Indigo zbog svega toga i organizira konferenciju koja će se održati 10. i 11. studenog, a služit će podizanju svijesti i edukaciji vlasnika pasa. U cilju im je kroz pet godina postati i regionalni, što znači da pokriju i regiju kako bi se razmijenila znanja i iskustva i da se krene surađivati prekogranično.

Ulaznice za prvu konferenciju o psima Real Dog Conference još uvijek možete kupiti, a svoje mjesto osigurajte na linku za prijave.