Nedavno smo imali slučaj djeteta kojem je sporo postupanje sustava donijelo veliku traumu, podsjetila je Bernarda Topolko (HNS), očito misleći na dječaka Cesarea iz Splita.

Najgore je za djete, ali i za društvo, kad se stvar “rasteže”, kad se ne zna tko i za što odgovara, tada uvijek stradava najslabiji, a to je dijete, kaže Orast Miljenić (SDP) koji drži da zakon izuzetno dobro definira tko, što i u kojim rokovima treba odraditi.

Iako zahtjeva za povratkom djece godišnje nema puno, to su uvijek teški i osjetljivi predmeti, kaže Miljenić, zadovoljan rješenjem po kojem će o zahtjevu za povratak protupravno odvedenog djeteta odlučivati samo jedan sud, Općinski građanski sud u Zagrebu, a o žalbama Županijski sud u Zagrebu.

Lani je zaprimljeno pet zahtjeva za povratak djeteta iz Hrvatske te 14 za povratak u Hrvatsku, godinu prije bilo ih je devet, odnosno 17.

Zastupnici poručuju kako osim o brzini povratka djeteta treba voditi računa da taj postupak bude diskretan i human. U procjeni troškova u obzir nisu uzeti troškovi prijevoda i prevoditelja sa stranih jezika, naglasili su zastupnici u raspravi o provedi Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece.

Ta je Konvencija potpisana u Hagu 1980. godine, a Hrvatska je njena stranka od listopada 1991. godine. Cilj joj je osigurati što žurniji povratak nezakonito odvedenog djeteta ili djeteta zadržanog u nekoj državi, odnosno da se prava na skrb i kontakte s djetetom po pravu jedne države stvarno poštuju u drugoj.

Donošenjem zakona žele se jasno utvrditi ovlasti policije, resornog ministarstva, centara za socijalnu skrb i sudova, kako bi se osigurao povratak odvedenog djeteta ili omogućili kontakti roditelja s njim.