The Red Tea Detox
Home

PRAVOSLAVCI U RASKOLU Rusija prijeti Kijevu da će braniti svoje vjernike

Spread the love

Kremlj je jučer objavio da će braniti Ruse i govornike ruskog jezika u Ukrajini politički i diplomatski od bilo kakve nezakonite akcije protiv njih. Reakcija je to službene Moskve na odluku vaseljenskog carigradskog patrijarha Bartolomeja o davanju autokefalnosti (samostalnosti) Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi (UPC).

Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina, objavio je jučer da je Kremlj duboko zabrinut zbog raskola u pravoslavnoj crkvi. “Rusija će braniti interese pravoslavaca. To je globalno i razumljivo stajalište”, rekao je Peskov. Naime, u srijedu je Sveti Sinod carigradske patrijaršije donio odluku kojom se pokreće autokefalnost UPC-a.

Strašna odluka

“Carigradska patrijaršija je donijela katastrofalnu odluku, u prvom redu za sebe i općenito za cijeli pravoslavni svijet”, bila je prva reakcija Aleksandra Volkova, glasnogovornika ruskog patrijarha Kirila. “Ono što se danas dogodilo je legalizacija raskola”, nastavio je Volkov i zaključio da je “Carigradska patrijaršija prešla crvenu liniju”, prenijela je agencija RIA. Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve (RPC), na kojem će se raspraviti o odluci Carigradske patrijaršije, najavljen je za ponedjeljak. Kijevska patrijaršija je jučer objavila da očekuje konačni dokument o autokefalnosti, tomos (odcjepljenje), već na sljedećem zasjedanju Svetog sinoda carigradskog krajem sljedećeg mjeseca. Do tada će, najavljuju, “obaviti domaću zadaću”. Nanovo postavljeni kijevski patrijarh Filaret najavio je da će sazvati sabor UPC-a i Ukrajinske autokefalne pravoslavne crkve koju vodi mitropolit Makarije kako bi sada objedinjena autokefalna ukrajinska crkva izabrala novog čelnika.

Pitanje imovine

Poručio je i predstavnicima Pravoslavne crkve koja priznaje nadležnost Moskve da slobodno prisustvuju saboru, ali teško je očekivati da bi ovaj poziv mogao naići na ikakav odaziv među svećenostvom.

Upozorenje Kremlja da će “braniti Ruse” vezano je uz pitanje crkvene imovine, što je i patrijarh Bartolomej imao na umu, te je u petoj točki službenog priopćenja pozvao “sve uključene strane da se klone prisvajanja crkava, manastira i druge imovine, kao i bilo kojeg drugog čina nasilja ili odmazde”. Upravo zbog toga se jučer odmah oglasio Arsen Avakov, ukrajinski ministar unutarnjih poslova, koji je rekao da neće dozvoliti “samovolju i ekstremizam kad je riječ o religijskom sporu”. Patrijarh Filaret također je poručio kako “Moskva želi da bude nereda, ali mi, Ukrajinci, ne želimo nered”.

Zaštita stanovništva

Peskov je rekao da će Rusija reagirati “u slučaju da ukrajinske vlasti ne uspiju održati stanje pod kontrolom i u granicama zakona, u slučaju da situacija poprimi ružan i nasilni karakter”. Na Peskovljeve izjave je reagirao službeni Kijev, navodeći kako su se na svojoj koži uvjerili, na istoku Ukrajine, što Moskvi znači “zaštita rusofonog stanovništva”. Ta se izjava odnosi na pobunu u pokrajinama Donjeck i Luhansk iza kojih stoji Rusija, koja to odbacuje. Kao i na pripajanje Krima. 

“Istanbulska sinoda legalizirala je otpadnike iz Kijeva”, piše u naslovu ruski dnevnik Nezavisimaja Gazeta, zabrinut za budući “bijeg” vjernika Moskovske patrijaršije prema UPC-u. “Carigrad je uzeo Kijev Moskvi”, rezimira ruski dnevnik Kommersant. Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko rekao je da je odluka “vaseljenskog patrijarha definitivno raspršila moskovske imperijalne obmane i šovinističke fantazije kad je riječ o Ukrajini”. Porošenko se nada da će mu ovaj potez Carigrada vratiti podršku javnosti prije predsjedničkih izbora u ožujku iduće godine. Kurt Volker, posebni izaslanik američkog State Departmenta za Ukrajinu, ističe: “Ruska ‘operacija’ u Ukrajini vratila se kao bumerang pretvarajući ovu bivšu vazalnu državu u prozapadno orijentirano društvo. Ruski su lideri okrenuli ukrajinski narod od njegovih povijesnih veza s Rusijom”.

Prošao rok

Protivnici odluke Carigradske patrijaršije ističu da je rok na žalbu na odluku o pripajanju kijevske mitropolije moskovskoj, donesen 1686. godine, prema crkvenim zakonima istekao nakon 30 godina. Ističu također kako je tadašnja kijevska mitropolija pokrivala samo trećinu današnje Ukrajine: u njezinu sastavu nije bila, primjerice, eparhija Odese i Harkova.

Jedno od ključnih pitanja je koje će od autokefalnih crkava stati uz Carigrad, a koje uz Moskvu. Ciparska je prva najavila da će podržati Bartolomeja, a s njom će i Grčka nakon što je otkriveno da je Rusija prisluškivala njezine čelnike. Na toj će liniji biti i Bugarska i Rumunjska. Nejasnim je ostalo stajalište Srpske pravoslavne crkve (SPC), koja se jučer nije oglasila. U posjetu Beogradu bio je patrijarh Antiohije, Ivan X., blizak Moskvi – u diplomatskoj misiji uvjeravanja SPC-a da podrži Moskvu. SPC se boji da bi joj Bartolomej mogao oduzeti jurisdikciju nad manastirom Hilandar na Svetoj gori Atosu u Grčkoj.

Spajanje dviju ukrajinskih crkava koje se odcjepljuju od Moskve

Ukrajinska pravoslavna crkva stvorena je 988. godine službenim pokrštavanjem Kijevske Rusi (nema veze s Rusijom). Tijekom povijesti je došlo do razdiobe na sljedeće crkve:

1Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovskog patrijarhata, ona nad kojom kanonsku “vlast” ima Ruska pravoslavna crkva i u kojoj se u liturgijama moli za ruskog patrijarha. RPC je još 1686. godine upravo od carigradskog patrijarha dobio na “crkvenu upravu” Ukrajinu. U RPC-u se pozivaju da je Ukrajina “kanonski teritorij RPC-a”, a iz ureda carigradskog patrijarha kažu da je tek “dobila pravo vlasništva”, ali je onda “anektirala” cijelu Ukrajinu. UPC MP nema svojega patrijarha (to je ruski patrijarh), nego predstojatelja, a na toj dužnosti sada je mitropolit Onufrij (svjetskog imena Orest Berezovski).

2Ukrajinska pravoslavna crkva kijevskog patrijarhata, odnosno odnedavno autokefalna pravoslavna crkva. Nakon što se raspao SSSR, neovisna Ukrajina 1992. godine proglasila je svoju Ukrajinsku pravoslavnu crkvu Kijevskog patrijarhata, koju danas vodi patrijarh Filaret (Mihail Denisenko), koji je u trenutku osnivanja UPC KP-a bio na dužnosti predstojatelja UPC MP-a. Glavne pravoslavne crkve nisu priznale UPC i proglasile su je nekanonskom, otpadničkom, samoproglašenom i “raskolničkom”, a Filaret, nekadašnji svećenik UKP MK-a, anatemiziran je i ekskomuniciran.

3Ukrajinska autokefalna pravoslavna crkva osnovana je 1921. nakon uspostavljanja Ukrajinske Narodne Republike. Na čelu joj je mitropolit Makarije.Ove su dvije posljednje Crkve odlukom vaseljenskog patrijarha Bartolomeja dobile autokefalnost.

Pravoslavna crkva druga je po veličini kršćanska crkva u svijetu, s oko 250 milijuna vjernika. Od rimske katoličke crkve odvaja se velikim crkvenim raskolom 1054. Sa sjedištem u tadašnjem Konstantinopolu, bila je državna crkva Bizantskog Carstva.

Za razliku od Katoličke crkve koja je očuvala jasnu hijerarhiju i podređenost mjesnih biskupa papi, pravoslavlje čini 14 samostalnih, autokefalnih crkvi.

Carigradska patrijaršija (drugi Rim) iz povijesnih si razloga prisvaja status prve među jednakima, što joj osporava Ruska patrijaršija (voli se nazivati treći Rim).

Povijesne patrijaršije: Aleksandrijska, Antiohijska i Jeruzalemska.

Samostalne patrijaršije: Ruska, Srpska, Rumunjska, Bugarska, Gruzijska, Ciparska, Grčka i Poljska pravoslavna crkva, pa Albanska pravoslavna crkva i Pravoslavna crkva čeških zemalja i Slovačke.

Sporne crkve: Srpska pravoslavna crkva ne priznaje autokefalnost Makedonske, kao ni Crnogorske pravoslavne crkve.