The Fat Decimator System
Home

FOTO, VIDEO: NEVJEROJATAN ŽIVOT KRALJICE OPERE Sopranistica kojoj je klicao cijeli svijet bila je velika prijateljica Hrvatske kad nam je bilo najteže

Spread the love

La Superba (Najveća), kako su joj tepali Španjolci, diva, legenda, kraljica opere, kako joj je klicao cijeli svijet, samo su neki od epiteta koji se vežu uz ime u subotu u 85. godini preminule španjolske sopranistice Montserrat Caballe koja je pred hrvatskom publikom nastupila pet puta. 

Temperamentna i ekscentrična Caballe dvaput je nastupila na Dubrovačkim ljetnim igrama (1988. i 1990.), godine 1997. u zagrebačkom Lisinskom te u pulskoj Areni i 2011. na otvorenju ATP turnira u Umagu.

Za vrijeme rata u Hrvatskoj gorljivo je apelirala za prekid bombardiranja zaštićene dubrovačke gradske jezgre.

Montserrat Caballe po mišljenju mnogih kritičara bila je jedinstvena – primadona koja se na račun vlastite fizičke korpulentnosti i sama često šalila, a kad je zapjevala bilo je to poput anđeoskog pjeva.

Spanish soprano Montserrat Caballe performs during a concert in Santander, northern Spain December 9, 2006. REUTERS/Victor Fraile (SPAIN) - GM1DUCXJHMAA

Victor Fraile / REUTERS

Montserrat Caballe

Ostat će upamćena kao lirski sopran koji je u pola stoljeća otpjevao 90 različitih uloga u više od četiri tisuće nastupa.

Kao najbolja španjolska operna pjevačica Montserrat Caballe je 1991. dobila nagradu Zaklade Princa od Asturiasa za umjetnost.

Španjolska operna diva bila je poznata i po humanitarnom radu, radila je kao UNESCO-va veleposlanica dobre volje, a u rodnoj Barceloni već godinama djeluje njezina Zaklada za pomoć napuštenoj djeci. Uz redovne nastupe imala je i školu pjevanja.

Spanish opera diva Montserrat Caballe sings accompanied on the piano by Greek composer Vangelis Papathanasiou in the Marble Stadium during the opening ceremonies of the 6th IAAF World Athletics Championships August 1. The ancient stadium was rebuilt in 1896 for the first modern Olympic-Games. - PBEAHUMNVDJ

REUTERS

Monserrat Caballe s Vangelisom

 

“Primadona stare škole”, pisali su o njoj, zamjerajući joj kašnjenja na probe i hirovitost, istodobno hvaleći njezinu toplinu, duhovitost i velikodušnost.

“Ne poznajem drugu sopranisticu koja je u životu imala tako širok repertoar – od napjeva španjolske renesanse, preko Norme i Isolde, do Elvire i Salome. Ona je jedinstvena u povijesti glazbe”, kazao je u dokumentarnom filmu iz 2003. o njoj nekadašnji ravnatelj Bečke opere Ioan Holende.

CABALLE, MAS ALLA DE LA MUSICA (2003) - MONTSERRAT CABALLE., Image: 137079747, License: Rights-managed, Restrictions: Editorial Use only, Model Release: no, Credit line: Profimedia, Album

Profimedia, Album

 

Rođena 12. travnja 1933. u Barceloni u skromnoj obitelji, Maria de Montserrat Viviana Concepcion Caballe i Folc studirala je na konzervatoriju Liceu prije debija u Operi u Baselu 1956. u “La Boheme” Giacoma Puccinija.

Nakon što je prepoznat veliki talent odmah je počela nastupati na najprestižnijim svjetskim opernim scenama – u njujorškom Metropolitanu, milanskoj Scali i u londonskoj Kraljevskoj operi.

Katalonka, od čijeg se “pianissima” slušatelju ježila koža, tijekom pola stoljeća duge karijere pjevala je u Rossinijevim, Bellinijevim, Donizettijevim, Mozartovim i Dvoržakovim operama, ali je šira publika najbolje pamti po duetu s rock pjevačem Freddiejem Mercuryjem s kojim je otpjevala službenu himnu na otvorenju Olimpijskih igara u Barceloni.

“Barcelonu” je izvela uživo i 1999. na otvorenju finalne utakmice Lige prvaka na Camp Nou u Barceloni uz snimak tada već pokojnog Mercuryja na LED ekranu stadiona.

Bila je iznimno ponosna na svoj izlet u pop-glazbu s Mercuryjem s kojim je bila bliska prijateljica. Nakon njegove smrti 1991. ni s kim nije htjela ponoviti izvedbu njihova hita. Bila mu je potpora i u bolesti o čemu joj se povjerio još dok su snimali “Barcelonu”.

Svojedobno je u jednom intervjuu kazala da bi, “kad bi opet imala ovakav glas, odabrala isti put, a da bi da ga nema, bila medicinska sestra, možda i liječnica”. Kazala je kako ne sumnja da bi odabrala poziv u kojemu se pomaže ljudima jer je “beskorisnost smatrala najvećom pogreškom koju čovjek može odabrati u životu”.

The Fat Decimator System
/* ]]> */