Home

IZLOŽBA TJEDNA Što nam je magistrala značila 1965., a što danas

https://www.jutarnji.hr/incoming/204230-261888-tn_large_1532680771-magistrala93-2x-samplingjpg/7814466/ALTERNATES/LANDSCAPE_780/204230-261888-tn_large_1532680771-magistrala93-2x-sampling.jpg
Spread the love

Izložba “Magistrala” je rezultat višegodišnjeg terenskog istraživanja u kojem Bojan Mrđenović fotografski bilježi prostor duž Jadranske magistrale. Otvorena je u Galeriji Pogon, za vikend, u sklopu međunarodnog festivala Organ Vida, u sklopu kojeg je prošle godine ovaj fotograf odnio nagradu koja nosi ime Marine Viculin.

Mrđenović je izniman suvremeni fotograf, koji se često bavi pitanjem tranzicije, primjerice u projektu “Jadranske razglednice” iz 2013. gdje je snimao propale hotelske komplekse od Kupara do Malinske, dok je u ciklusu “Dobrodošli” snimao napuštene seoske kuće u kontinentalnoj Hrvatskoj, njihove interijere, kao posljedicu depopulacije i preseljenja u gradove.

Zajedno sa Stipanom Tadićem, potpisuje “Grčki dnevnik” o kojemu se ljetos moglo dosta čitati, a riječ je o vizualnom dnevniku biciklističkog putovanja u trajanju od dva tjedna po Grčkoj na koji su se umjetnici uputili prije dvije godine. Diplomirani je filmski i televizijski snimatelj. Što se novog projekta tiče, poznato je kako je je Jadranska magistrala državna cesta koja se proteže istočnom obalom Jadrana povezujući sva priobalna mjesta. Puštena je u promet 1965. i predstavlja kapitalni infrastrukturni projekt koji je prometno povezao teritorij i dao zamah razvoju turizma na jadranskoj obali.

Fotografije prate preobrazbe do kojih dolazi zbog sve intenzivnijeg razvoja turizma, te kako se navodi uz izložbu: “U vrijeme izgradnje magistrale turizam je za neke ljude bio dodatni izvor prihoda, dok danas turizam za mnoge predstavlja jedini izvor zarade. Kao posljedica takve ekonomije prostorni odnosi u vrijednom priobalnom području zaoštravaju se iz dana u dan: susrećemo se s prometnim gužvama, prevelikom izgrađenošću bez cjelovitog urbanog planiranja, monetizacijom i naplatom sadržaja koji su donedavno smatrani javnim dobrom, te s devastacijom krajolika i kulturne baštine, odnosno onih aduta na kojima se uspjeh turizma zapravo temelji”.

x

We use cookies to give you the best online experience. By agreeing you accept the use of cookies in accordance with our cookie policy.

%d blogeri kao ovaj: