Hrvatska

NA KRILIMA FRONTEXA: OD PREVLAKE DO KUPE Europska leteća straža u potrazi za ilegalnim imigrantima: otkrij, snimi, zaustavi

https://www.jutarnji.hr/incoming/frontex8-020818-velikajpg/7713852/ALTERNATES/LANDSCAPE_780/frontex8-020818-VELIKA.jpg

Skupinu od desetak migranata hrvatska je policija prošli tjedan zaustavila u pokušaju da iz Bosne i Hercegovine ilegalno uđu u Hrvatsku. Iz zraka, s visine od oko 3000 metara, primijetio ih je Frontexov zrakoplov, locirao ih uz pomoć radara i snimio posebnom termokamerom. U realnom vremenu su snimke, na kojima se dobro vide ljudi u pokretu, poslane u Varšavu gdje je sjedište i glavni operativni centar Frontexa, Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, koja se brine o zaštiti vanjskih granica Europske unije, od kojih jednu od najdužih ima Hrvatska. Tamo je sa svojim kolegama, iskusnim policijskim službenicima iz raznih europskih zemalja, snimke pregledao hrvatski policajac Leo Deisinger koji je hrvatskoj graničnoj policiji, s kojom je stalno u kontaktu, javio lokaciju grupe ilegalaca. U protekla dva tjedna Frontexov mali zrakoplov, u kojem uz pilota sjedi i operater zadužen za snimanje i slanje snimki satelitskom vezom u Varšavu, gotovo svakodnevno nadlijeće područje uz granicu s BiH pazeći da ne prijeđe u zračni prostor susjedne države koja nije članica EU, ali da bude dovoljno blizu da primijeti ako se ilegalci približe Hrvatskoj s namjerom da u nju i uđu. Može, naravno, snimiti i one koju su uspjeli prijeći na hrvatski teritorij i tako pomoći policiji na terenu da ih uhvati. U pravilu, leti dovoljno visoko da ga ljudi sa zemlje teško mogu uočiti.

“Zadaća je policajaca u operativnom centru u Varšavi da na snimkama primijete bilo što sumnjivo, odnosno da procijene jesu li ljudi na zemlji migranti ili seljaci u svojim poljima, je li na moru ribarski brod u ribolovu ili plovilo koje krijumčari ljude i robu. Nadlijećemo i hrvatsku morsku granicu s Italijom na kojoj do sada nismo imali sumnjivih situacija”, govori voditelj varšavskog kontrolnog centra, Talijan Disma Malgarini koji je prije dolaska u Frontex godinama radio kao pilot u talijanskoj Obalnoj straži i sudjelovao u brojnim akcijama otkrivanja i spašavanja migranata koji su u velikom broju pristizali na najjužniji talijanski otok Lampedusu. Prošli je tjedan Malgarini došao u Zadar i, kako kaže, na licu mjesta se uvjerio kako prva Frontexova misija zračnog nadzora granica u Hrvatskoj – koja se provodi u sklopu programa MAS (Frontex Multipurpose Aerial Surveillance) za pomoć u nadgledanju migrantskih tokova – besprijekorno funkcionira.

Zemunik, 020818. U nadzoru granice Republike Hrvatske pomaze avion europske agencije za granicnu i obalnu strazu Frontex, koji u realnom vremenu salje sliku granice na moru i kopnu. Na fotografiji: Disma Malgarini, voditelj Frontexovog kontrolnog centra u Varsavi. Foto: Jure Miskovic / CROPIX

Jure Mišković / HANZA MEDIA

Disma Malgarini

 

“U Hrvatskoj primjenjujemo tehnološki najmoderniji koncept nadzora granice. Cilj nam je učiniti EU sigurnijom u svakom pogledu i pomoći Hrvatskoj, na čiji smo zahtjev i došli. Specifičnost Hrvatske je što se na maloj udaljenosti nalaze i morska i kopnena granica i u jednom danu možemo nadlijetati i jednu i drugu. U skladu sa zahtjevima hrvatske policije i drugih službi osim ilegalnih migracija pratimo i potencijalne probleme na moru poput pretjeranog ribolova, a uvijek nam je prioritet spašavanje ljudskih života ako primijetimo da je netko u nevolji”, otkriva Malgarini te dodaje kako je plan da mali zrakoplov, opremljen radarom i kamerama koji je s dvojicom pilota i operaterom za snimanje unajmljen od britanske kompanije, u Hrvatskoj ostane dva mjeseca otprilike do sredine rujna, a isto će toliko hrvatski policajac boraviti u centru u Varšavi. Mjesečno bi trebao u zraku provesti oko sto sati, ili nešto više od tri sata dnevno, a uz redovite nadzore može poletjeti i na izvanredni zahtjev hrvatske policije i u tom slučaju mu od poziva do polijetanja treba najviše dva sata po danu, odnosno četiri u noćnim satima. Do sada su, kaže Malgarini, imali nekoliko takvih hitnih polijetanja.

Na jedan prijepodnevni polusatni let Frontex je prošli tjedan poveo i Globusove reportere koji su tako dobili za predstavnike medija veoma rijetku priliku ukrcati se u njihov avion. Nakon kratkih sigurnosnih uputa, ogrnuti sigurnosnim prslucima i sa slušalica na ušima koje štite od buke uzdigli smo se prema nebu iz Zračne luke u Zemuniku i krenuli prema sjeverozapadu do Petrčana, gledali cijeli Zadar kao na dlanu, pa preko Ugljana doletjeli do sjevernog kraja Dugog otoka, potom laganim letom za samo nekoliko minuta stigli do njegova juga gdje je park prirode Telašćica, odakle je pilot krenuo natrag prema aerodromu. U nadzor zelene granice s BiH obično se ide u kasnim popodnevnim ili večernjim satima jer je tada najviše pokušaja ilegalnih prelazaka. Moguće je, ističe talijanski zapovjednik, da će u danima koji slijede nadlijetali i hrvatsku granicu s Crnom Gorom. Vremenske prilike povoljne su za letenje, a posada je navikla raditi i po velikim vrućinama i sparinama zbog kojih zadnjih dana treba malo češće brisati znoj s čela i piti puno vode.

Jure Mišković / HANZA MEDIA

 

Snimke iz Frontexova aviona, osim u Varšavu, stižu i u MUP-ov Nacionalni koordinacijski centar u Zagrebu, Nacionalni pomorski centar za prikupljanje podataka u Zadru te u nedavno opremljeni Operativni stožer u Postaji granične policije Cetingrad koji se nalazi nedaleko od Velike Kladuše, u Karlovačkoj županiji, gdje je zadnjih mjeseci najviše pokušaja ilegalnog ulaska u Hrvatsku. I ministar unutarnjih poslova Davor Božinović potvrdio je kako te snimke omogućavaju policiji da vidi što se upravo događa na terenu te u skladu s time može rasporediti snage. Iako gotovo svakodnevno skupine ilegalaca pokušavaju prijeći iz BiH u Hrvatsku, ministar tvrdi kako broj ilegalnih prelazaka u zadnje vrijeme nije povećan.

Jure Mišković / HANZA MEDIA / FRONTEX

 

Prema Frontexovim podacima, na zapadnobalkanskoj izbjegličkoj ruti prošle je godine zabilježeno relativno malo, oko 12.000 osoba – većinom Pakistanaca, Afganistanaca i Iračana – koje su ilegalno prešle granicu, što se izravno povezuje s osjetnim padom broja izbjeglica koje preko Egejskoga mora iz Turske pristižu u Grčku. Sad Frontex intenzivno prati što se događa na rutama koje preko Albanije i Crne Gore te preko Srbije vode do Bosne i Hercegovine, na čijoj je granici s Hrvatskom, koja je i vanjska granica EU, od početka ove godine vlada veliki pritisak izbjeglica.

Nakon slijetanja na zadarskom nas aerodromu dočekuje Frontexov glasnogovornik Ton van Lierop, Nizozemac koji je također iz Varšave na dva dana stigao u Hrvatsku. Ističe kako Frontex izvrsno surađuje s hrvatskom policijom na čiji je poziv i došao pomoći zemlji članici s pojačanim pritiskom na svojoj granici, zbog čega je Frontex već prije nekog vremena u Hrvatsku poslao 10 iskusnih graničnih policajaca iz raznih zemalja EU specijaliziranih za različite vrste prekograničnog kriminala. Ukupno je, otkriva, u cijeloj EU na zaštiti vanjske granice u sklopu Frontexovih akcija angažirano između 1300 i 1500 policajaca, trenutno najviše u Grčkoj, oko 650, Italiji gdje ih oko 400 i Španjolskoj oko 200. U usporedbi s tim zemljama Frontexova hrvatska misija je jako mala. Zadar su kao bazu za svoj zrakoplov odabrali zbog njegove pozicije blizu kopnene i morske granice.

HANZA MEDIA / FRONTEX

Ton van Lierop

 

“Ilegalne migracije u Europi su u padu. Rekordne 2015. u EU smo imali 1,8 milijuna ilegalnih prelazaka granica, a lani ih je bilo oko 200.000. I u prvoj polovice ove godine se nastavlja pad. Ilegalnih migracija je malo i na zapadnom Balkanu. Sve ih je manje preko Srbije, ali zato sve više preko Albanije, Crne Gore i BiH. Najviše je Afganistanaca i Pakistanaca. Frontex državama pomaže u borbi protiv raznih oblika prekograničnog kriminala, što može biti i krijumčarenje droge i oružja, ukradenih automobila, krivotvorenih dokumenata te krijumčarenje ljudi. Svi koji ulaze u EU trebali bi biti otkriveni i evidentirani. U cijeloj je Uniji prošle godine uhićeno 170 krijumčara ljudi. Ako u svojim akcijama dođemo do saznanja o osobama koje bi mogle biti uključene u krijumčarenje ljudi, predajemo te informacije državnim vlastima i Interpolu, koji onda mogu poduzimati akcije. Krijumčari, koji djeluju u organiziranim kriminalnim skupinama, prodaju snove ljudima koji postaju njihove žrtve i ilegalno prelaze granice, što se ne smatra kriminalom, ali moraju biti evidentirani”, ističe Van Lierop. Otkriva da na Jadranskom moru još nisu zabilježeni slučajevi krijumčarenja ljudi sa zapadnog Balkana u Italiju. Međutim, iz Albanije se, dodaje, u Italiju morskim putem prevozi droga i stoga Frontex zadnjih mjeseci intenzivno nadzire taj pravac.

HANZA MEDIA / FRONTEX

 

EU od Hrvatske očekuje da ojača nadzor vanjskih granica Unije, a rizik od ulaska migranata trenutno je najveći na onoj s BiH koja se proteže na čak 1000 kilometara. No, ne smije se zanemariti ni 300 kilometara dugačka hrvatska granica sa Srbijom preko koje je u zadnjih nekoliko godina u Hrvatsku ušlo najviše izbjeglica. Kako je još prošle godine hrvatska policija čeličnom kontrolom uspjela tu granicu učiniti prilično neprobojnom, tisuće imigranata su, nakon višestrukih neuspjelih pokušaja da se dočepaju Hrvatske, iz Srbije prešle u BiH u nadi da će odande lakše nastaviti put prema zapadnoj Europi koji opet vodi prema Hrvatskoj. Tek nekoliko stotina izbjeglica je Bosna i Hercegovina smjestila u prihvatne centre, nemali ih broj uz pomoć volontera preživljava na ulicama Sarajeva, dok ih je daleko najviše, oko 5000, na području Unsko-sanskog kantona, odnosno Bihaća i Velike Kladuše, gdje ih hrvatska policija gotovo svakodnevno zaustavlja u pokušaju ilegalnog prelaska. Naravno da neki, najčešće uz pomoć krijumčara, uspiju ući u Hrvatsku i krenuti dalje kroz Karlovačku županiju prema Sloveniji koja je udaljena 80-ak kilometara i svoju granicu na tom području više-manje štiti bodljikavom žicom. No i usprkos svim preprekama određen broj ilegalaca prijeđe u Sloveniju, i ujedno u schengenski prostor, odakle im je putovanje na zapad mnogo lakše.

Od prosinca prošle godine, kada su imigranti počeli u većem broju pristizati u BiH, iz te je zemlje u Hrvatsku prešlo oko 6000 ilegalnih migranata. Ustvrdio je to prošli tjedan ravnatelj Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić i naveo kako je od ukupno 9730 registriranih ilegalnih migranata oko 60 posto izašlo iz BiH preko granice s Hrvatskom. Namjeru da u BiH zatraže međunarodnu zaštitu izrazilo je u tom razdoblju 9730 imigranata, ali ih je samo oko 700 podnijelo zahtjev za azil, od kojih do danas nije odobren ni jedan. Svaki treći izbjeglica u BiH stiže iz Pakistana, iz kojeg je do sada registrirano 3200 ljudi, a slijede Sirijci, kojih je evidentirano 1590. Ujić je otkrio i kako je protek­lih mjeseci u BiH ušlo oko 1200 državljana Irana kojima je Srbija nedavno ukinula vize pa zrakoplovima iz Teherana stižu u Beograd, odakle preko BiH i Hrvatske pokušavaju pobjeći na europski zapad.

U Sredozemnom moru Frontex je prošle godine bio uključen u spašavanje više do 21.500 ljudi koji su iz Sjeverne Afrike doplovili do juga Italije. Na toj je srednjomediteranskoj ruti u prvoj polovici ove godine izbjeglica čak 81 posto manje nego u istom razdoblju lani, odnosno evidentirano ih je ukupno oko 16.100. Također, Frontexovi su brodovi 2017. spasili 13.000 ljudi u Egejskom moru, kojim vodi morski ilegalni put iz Turske u Grčku. Frontex se, među ostalim, bavi i koordinacijom aktivnosti nacionalnih graničnih službi u nadzoru vanjske granice EU s državama nečlanicama. S radom je započeo u listopadu 2005., a krajem 2015. u jeku velike izbjegličke krize dobio je šire ovlasti, pa tako pomaže državama i u obuci graničara te čuvanju granica od ulazaka osoba povezanih s teroristima jer je upravo vanjska granica prva crta prevencije terorizma.

x

We use cookies to give you the best online experience. By agreeing you accept the use of cookies in accordance with our cookie policy.

%d blogeri kao ovaj: