Gruzija je u utorak osudila rusku okupaciju svog teritorija, dan uoči desete obljetnice “munjevitog rata” nakon kojeg je Moskva priznala dva gruzijska separatistička teritorija, što je znatno pridonijelo pogoršanju veza Istoka i Zapada.

“To je bio rat protiv Gruzije, agresija, okupacija i očito kršenje međunarodnog prava”, istaknuo je gruzijski predsjednik Giorgi Margvelashvili na sastanku sa svojim ministrima i s dužnosnicima iz Latvije, Litve, Poljske i Ukrajine.

“Apetit agresora samo se pojačao nakon invazije”, dodao je, smjerajući na susjednu Rusiju.

Moskva i Tbilisi se odavno ne slažu u vezi s planovima te malene bivše sovjetske republike na Kavkazu da se pridruži EU i NATO-u, što Rusija smatra opasnim zadiranjem u svoju sferu utjecaja.

Te su napetosti u ljeto 2008. prerasle u sukob kada je ruska vojska ušla na gruzijski teritorij kako bi pritekla u pomoć Južnoj Osetiji, proruskom separatističkom teritoriju na kojemu je Tbilisi izveo krvavu vojnu operaciju.

Snage Moskve su u pet dana do nogu potukle gruzijsku vojsku i zaprijetile zauzimanjem prijestolnice.

Mirovnim ugovorom u kojemu je posredovao francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, ruske snage su se povukle, ali Moskva priznaje neovisnost separatističkih područja Južne Osetije i Abhazije i ondje drži velik broj vojnika.

Južna Osetija i Abhazija koje čine 20 posto gruzijskog teritorija, proglasile su neovisnost i branile je u prvom ratu s gruzijskim snagama nakon raspada SSSR-a početkom 90-ih.

Međunarodni kazneni sud (ICC) je 2016. počeo istragu o ruskoj intervenciji u Gruziji u kojoj su na obje strane počinjeni zločini i u kojoj su stotine ljudi izginule, a više od 120.000 je raseljeno, navodi se u izvješću UN-ova Visokog povjereništva za izbjeglice objavljenom u kolovozu 2008.