Jedna od najmisterioznijih i, po mišljenju mnogih, najmoćnija obitelj na svijetu sprema se za prijenos “vlasti”. David de Rothschild (75), aktualni čelnik grupacije Rothschild&Co., prepustit će u lipnju ove godine, prema pisanju Financial Timesa, kormilo svojem jedinom sinu, “utjelovljenju” sedme generacije te bogate bankarske dinastije, Alexandreu de Rothschildu.

Navodno, tvrde upućeni, nije riječ o pretjeranom iznenađenju.

Alexandrea (37) je njegov otac, predstavnik francuskog ogranka obitelji Rothschild, već godinama pripremao za tu funkciju. U financijskoj grupaciji nasljednik je počeo raditi još 2008. godine, u jeku krize. Trenutačno obavlja funkciju zamjenika izvršnog direktora. I to je manje-više sve što se zna.

Njegova službena biografija štura je i kratka, “hladna”, sastavljena od pojašnjenja njegova rada u toj kompaniji te opaske o iskustvu koje je stekao u investicijskom bankarstvu u Londonu i New Yorku, tijekom rada u Bank of America i Bear Stearnsu. Diplomirao je na École Supérieure du Commerce Extérieur, a od 2009. je u braku s Olivijom Bordeaux-Groult.

Nije htio tenis

Iza kulisa, prenosi Bloomberg u najavi svog članka iz 2012. godine, otac mu je uvijek govorio da se bavi onim što želi.

“Ako želiš igrati tenis, samo daj”, govorio mu je. No, Alexandre se odlučio za svijet financija i nakon izleta u inozemstvo, vratio se “doma”, u najveću svjetsku banku u privatnom vlasništvu.

Plan je bio, pisao je tad Bloomberg, da preuzme vodstvo u idućih pet godina, dakle najkasnije 2017. godine. No, vremenski su rokovi bili labavi, za razliku od povjerenja koje je otac imao u sina. Bio je, piše se, zadovoljan onim što vidi. “Stvari napreduju kako treba”, navodno je rekao. Vrijeme za prijenos vlasti sad je, s malim zakašnjenjem, konačno došlo, a Rothschildi, za neke financijski magovi, za druge zlotvori, ponovno (kao i uvijek dosad) pobuđuju znatiželju. Ekstremno bogati, često skriveni od svjetala reflektora, a opet – čini se – sveprisutni. Potpuno nedokučivi.

“Rothschildovi su neuhvatljivi. Ne postoji knjiga o njima koja bi istovremena otkrivala činjenice i bila točna. O njima su napisane gluposti koje bi mogle ispuniti knjižnice. Žena koja je planirala napisati knjigu pod naslovom “Laži o Rothschildovima” odustala je od toga, tvrdeći da je bilo relativno lako uočiti laži, ali se pokazalo nemogućim otkriti istinu, napisao je svojedobno povjesničar Paul Johnson.

Fenomen dinastije Rothschild koji fascinira povjesničare i financijske stručnjake, kao i teoretičare zavjere, iznjedrio se u drugoj polovici 1700-ih godina. Sve je počelo u Frankfurtu, isprva skromno, a zatim se proširilo na cijeli svijet. Rothschild&Co, grupacija nastala ujedinjenjem bankarskih operacija britanskog i francuskog ogranka obitelji, danas se na svojoj internet stranici hvali sa 3400 talentiranih stručnjaka za financijske usluge u 40 zemalja. To dovodi, dodaju, do jedinstvene globalne perspektive. “Naša integrirana globalna mreža povjerljivih profesionalaca i donositelja odluka daje dubinske tržišne podatke, što znači da možemo biti bliži aktualnim pitanjima od bilo koje druge globalne financijske institucije na našim ključnim tržištima”, glasi jedna od uvodnih rečenica. No, tu nisu samo financijske usluge. Gdje su tek umjetnine, nekretnine, proizvodnja vina, energetski sektor…

Od medalja do banke

Osoba koja je sve pokrenula zvala se Mayer Amschel Rothschild. Rođen 1743. godine, počeo je kao trgovac rijetkim medaljama i antikvitetima, a zatim davao pozajmice te naposljetku stasao u bankara, i to vrlo imućnog. On i njegova supruga Gutle imali su mnogo djece, od kojih je 10 preživjelo. Pet sinova razmiljelo se po Europi, utaborilo u ključnim gradovima, i to osim u Frankfurtu, u Londonu, Napulju, Parizu i Beču, i tamo pokrenulo lokalne bankarske operacije. Trgovali su, gradili željeznice, ulagali u plemenite metale i specijalizirali se za posuđivanje novca vladama, prenose izvori. S vremenom je njihova moć postala golema.

“U Europi ima samo jedna sila, i to je Rothschild”, napisao je 1841. godine jedan francuski novinar.

Uvjerenje o toj obitelji kao sili vlada dandanas. Obitelj Rothschild smatra se jednom od najbogatijih, ako ne i najbogatijom obitelji na svijetu, no ona sama rijetko završava na listama najbogatijih. Tek povremeno pojedini članovi završe na Forbesovim listama najbogatijih, pretpostavlja se zato što je njihovo basnoslovno bogatstvo raspršeno po brojnim obiteljskim ograncima.

Nitko doista ne zna koliko su “teški”. Procjene se kreću od “skromnih” 350 milijardi dolara do čak dva bilijuna američkih dolara. Svašta im se stavlja u životopis. Financiranje ratova (i to svih sukobljenih strana), neki tvrde da su pridonijeli porazu Napoleona (i to dobro unovčili), drugi navode da kontroliraju cijeli svjetski financijski sustav, treći da kontroliraju svijet putem tajnih društava.

Harmonija, integritet

Obitelj, vođena motom “harmonija, integritet, industrija”, sve je ove godine očuvala svoje basnoslovno bogatstvo. Navodno se radilo o strategiji koja se sastojala od pomno planiranih dogovorenih brakova (praksa kojusu koristile europske kraljevske obitelji) i ograničavanju prava nasljeđivanja za ženske pripadnice obitelji. Stoljećima kasnije, u proteklih nekoliko godina, obiteljsko carstvo prolazi kroz svojevrsno restrukturiranje, a najavljeni prijenos vlasti samo je dio šireg plana.

David de Rothschild 2012. godine spojio je francuski i britanske bankarske operacije u jednu grupaciju, koja je naposljetku 2015. godine dobila ime koje nosi i dan danas: Rothschild&Co. Plan je bio diverzificirati djelatnosti grupacije, ali i učvrstiti obiteljski stisak nad njom, prenosi FT. Osim toga, mogu se pohvaliti vrlo poznatim bivšim djelatnikom. Francuski predsjednik Emmanuel Macron dobio je nadimak “financijski Mozart” zbog uloge koju je odigrao u Rothschildu pri savjetovanju Nestlea oko kupnje Pfizera 2012. godine.