Summit EU-a u četvrtak i petak o Brexitu, migracijama, obrambenoj suradnji, reformi eurozone

Čelnici zemalja članica Europske unije okupit će se u četvrtak i petak u Bruxellesu na svom zadnjem ovogodišnjem summitu na kojem će razgovarati o Brexitu, migracijama, obrambenoj politici, reformi eurozone.

Sukladno novom pristupu definiranom u tzv. liderskoj agendi, Europsko vijeće, najviše političko tijelo EU-a, koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica, izravnije i češće će se baviti politički osjetljivim pitanjima poput migracija ili reforme Europske monetarne unije kako bi se ubrzao rad i riješili zastoji koji se događaju na razini Vijeća EU-a, tijela koje okuplja ministre zemalja članica.

U četvrtak su na dnevnom redu pitanja obrambene i sigurnosne politike, socijalne, obrazovne i kulturne teme, migracije te američka odluka o priznanju Jeruzalema za glavni grad Izraela.

U petak ujutro održava se summit eurozone u proširenom sastavu, čelnici svih zemalja članica osim Velike Britanije.

Nakon toga slijedi još jedan sastanak u formatu EU27, na kojem bi čelnici trebali potvrditi ocjenu da je postignut dovoljan napredak u pregovorima o razdruživanju Velike Britanije i EU-a, što je uvjet za početak druge faze pregovore o budućim odnosima, to jest o prijelaznom sporazumu te okviru za buduće partnerske odnose.

To će biti najvažnija odluka ovoga summita.  Očekuje se da će čelnici prihvatiti smjernice za pregovore o prijelaznom sporazumu, koji bi trebao vrijediti dvije godine, počevši od dana izlaska Velike Britanije iz EU-a, 29. ožujka 2019. godine. To znači da pregovori o prijelaznom sporazumiu mogu krenuti odmah u siječnju. S druge strane, smjernice za novi ugovor o slobodnoj trgovini, za razdoblje nakon isteka prijelaznog razdoblja, trebale bi biti usvojene tek krajem ožujka, što znači da bi pregovori o tome mogli krenuti tek u travnju.

Čelnici bi trebali istaknuti da je napredak u drugoj fazi pregovora moguć samo u slučaju ako Velika Britanija bude ispunajvala obveze preuzete u prvoj fazi pregovora.

S ovoga summita ne treba očekivati konkretne odluke o iznimno osjetljivim pitanjima  izbjeglličkih kvota i reforme eurozone, zbog vrlo različitih stajališta zemalja članica i poteškoća u sastavljanju nove njemačke vlade. Cilj rasprave je pokušati utrti put za dogovor sljedeće godine.

Na summitu će se u četvrtak kratkom svečanošću obilježiti uspostava novog europskog obrambenog stupa, Stalne strukturirane suradnje (PESCO). Uspostava PESCO-a ključni je korak prema obrambenoj uniji. Zemlje članice koje to žele i hoće moći će pojačano surađivati u razvoju zajedničkih obrambenih kapaciteta, ulagati u zajedničke projekte i jačati pripravnost svojih oružanih snaga. Uključeno je 25 država članica, a izvan toga ostaju Velika Britanija, Danska i Malta.

Suradnja će početi sa 17 konkretnih projekata, koji uključuju uspostavu sanitetske postrojbe, logističkog centra, centra za misije obuke i razvoj zajedničkih standarda za vojnu radijsku komunikaciju.

Prvi zajednički projekt mogao bi se realizirati već do kraja sljedeće godine. Riječ je o Europskom medicinskom zapovjedništvu, čije će sjedište biti u Bruxellesu, koje bi uspostavilo multinacionalnu sanitetsku radnu skupinu koja bi se mogla brzo rasporediti i pružiti primarnu zdravstvenu skrb i osigurati evakuaciju vojnika u vojnim misijama EU-a u inozemstvu.

Čelnici zemalja članica raspravljat će i o suradnju EU-NATO, a u raspravi će im se pridužiti glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg. Na marginama summita u četvrtake će se sastati čelnici četiriju zemalja Višegradske skupine, koje se najglasnije protive izbjegličkim kvotama, Italije, koja trpi najveći pritisak masovnog priljeva izbjeglica iz Afrike te predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker.

O migracijama će se razgovarati tijekom radne večere, kada se očekuje da će središnje pitanje biti sporne kvote za raspodjelu izbjeglica, što je jedna od glavnih prepreka za reformu sustava azila.

Veliku prašinu oko toga podigao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk koji je u pozivnim pismu iznio svoj od ranije poznati stav da obvezujuće kvote unose razdor i da su neučinkovite. Zbog toga ga je žestoko napao povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos.

“Dokument koji je pripremio predsjednik Tusk je neprihvatljiv, protueuropski i ne priznaje napredak koji smo postigli proteklih godina”.

“Uloga predsjednika Europskog vijeća jest braniti europsko jedinstvo i načela, a ovaj dokument podriva jedan od glavnih stupova europskog projekta. Europa bez solidarnosti ne može postojati”, rekao je Avramopoulos.

Nešto kasnije, Tusk je malo ublažio tekst dokumenta s nešto optimističnijim opisom napora EU-a  po pitanju migracija. Što se tiče reforme eurozone, kao podloga za raspravu poslužit će paket koji je prije nekoliko dana objavila Komisija, a koji, među inim, uključuje uvođenje položaja europskog ministra financija koji bi ujedno bio povjerenik u Komisiji i šef europskupine te pretvaranje Europskog stabilizacijskog mehanizma, fonda za rješavanje kriza u eurozoni, u neku vrstu europskog monetarnog fonda. Konkretnih odluka i dogovora o tim pitanjima ne treba očekivati prije lipnja sljedeće godine.