Gost Dnevnika Nove TV bio je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić koji je rekao da se neće odustati od ugradnje razdjelnika.

Vaši prethodnici imaju dojam kao da ne radite ništa – što Vi radite?

Oni imaju dojam da sam nevidljiv.

Jeste li nevidljivi?

Kao što vidite, odlučio sam doći ovdje i učiniti se vidljivim.

I demantirati ovo što kažu?

Nisam siguran koji bih dio trebao demantirati. Resor zaštite okoliša i energetike jedan je od najzahtjevnijih resora u hrvatskoj Vladi. U kontekstu širine tog resora sve kritike mojih prethodnika shvatio bih dobronamjerno. Uvijek ću prihvatiti bilo kakvu konstruktivnu kritiku i poziv na raspravu kako kolege Zmajlovića tako i gospođe Holy i gospodina Dobrovića.

Znamo da su Vam financije ipak bliže – mislite li da ste se snašli u ovom dijelu zaštite okoliša?

Financije jesu moje područje, međutim i resor energetike i zaštite okoliša, posebice u kontekstu nesređenosti u koje je taj resor godinama bio. Zapravo je iz perspektive premijera i zajedničke perspektive bio resor u kojeg je trebao doći netko s određenim ekonomskim znanjima. Sasvim sam siguran da ću u narednom razdoblju, odnosno do kraja mandata potvrditi da je takva odluka bila ispravna. Što se tiče problematike zaštite okoliša, odnosno energetike, u posljednjih četiri pet mjeseci posvetio sam se prije svega sređivanju onoga što sam zatekao u resoru.

Što ste zatekli?

U posljednjih nekoliko godina nismo bili svjedoci značajnijih ulaganja u energetiku u Hrvatskoj. Sustav obnovljivih izvora energije odnosno stimulacijom obnovljivih izvora energije bio je krajnje zapušten, što je rezultiralo odlukom o povećanju naknade za obnovljive izvore energije.

Što ste zatekli kod ovog dijela zaštite okoliša?

Sustav gospodarenja otpadom je u krajnje nezavidnom stanju. Procesi prikupljanja i odvajanja otpada u Hrvatskoj, kad sam preuzeo dužnost ministra, nisu bili niti do kraja promišljeni . U izradama smjernica za gospodarenje otpadom za jedinice lokalne samouprave, one nisu postojale. Što se tiče centara za gospodarenje otpadom kao definitivno vrlo bitnih dionika u procesu ukupnog gospodarenja otpadom, i taj proces, odnosno proces njihove izgradnje je u dosta nezavidnoj situaciji.

Kad ćemo početi razvrstavati otpad, a da taj otpad ne završi na jednoj hrpi?

Otpad razvrstavamo već danas. Ono što moramo napraviti u narednom razdoblju, do 2020. je dovesti razvrstavanje do 50%.

Kako ubrzati gradove?

Informativnim kampanjama, promicanjem pozitivnih učinaka razvrstavanja. Ne bih nikada podcjenjivao svijest naših građana. Građani razvrstavanjem otpada čine dobro i omogućavaju da generacije koje dolaze žive bolje, sama po sebi je dovoljna. Za to moramo omogućiti infrastrukturu. Zbog toga smo u procesu kreiranja poziva jedinicama lokalne samouprave, onima koji imaju dovršene planove gospodarenja otpadom, da iskažu svoj interes za spremnike i početkom 2018. ići ćemo s natječajem za nabavu spremnika.

Od najave da se ide u otkup Ine do danas prošlo je gotovo godinu dana – što se čeka? 

U pripremi smo dokumentacije koju ćemo zatražiti od potencijalnih konzultanata da izađu s prijedlozima pred RH.

Što očekujete od njih da kažu?

Očekujemo pomoć u procjeni vrijednosti Ine kao kompanije čije dionice želimo otkupiti od mađarskog Mola i pomoć u pronalasku novog strateškog partnera.

Kako ćete odabrati najboljeg?

Odabir će biti utemeljen na planovima koje taj strateški partner ima za Inu kao kompaniju u kojoj želimo promicati prije svega njezinu vertikalnu integriranost i njezino istraživanje.

Je li prodaja dijela dionica HEP-a rješenje za otkup Ine?

Ne bih povezivao ta dva procesa. Eventualni IP HEP-a je proces o kojem treba promišljati na drugačiji način. U jednoj fazi promišljalo se kako isfinancirati, a ne povećanjem javnog duga, otkup dionica Ine od mađarskog Mola. S vremenom su dozrele neke druge ideje i iznalazak strateškog partnera, posebice u kontekstu činjenice da se energetska pozicija Hrvatske u kontekstu cijele EU, sve je kompleksnija i mislimo da će Ina puno bolje funkcionirati uz potencijalnog strateškog partnera.

Kako ćete riješiti problem razdjelnika? Kada?

Još jedan od problema koji su slučajno došli i do ove Vlade, odnosno do mene kao ministra. Prema informacijama s kojima raspolažem oko 102.000 kućanstava ima ugrađene razdjelnike. 50-ak tisuća kućanstava nema ugrađene razdjelnike. Želim naglasiti da ne postoje nedvojbeni dokazi o štetnosti, odnosno o negativnim posljedicama ugradnje razdjelnika. Rješenje ovog problema vidimo u izmjenama i dopunama zakona o toplinskoj energiji i pravilnika kojima ćemo urediti ovo pitanje, tehniku ugradnje, kontrole i niza drugih pitanja po pitanju razdjelnika. Koncept ugradnje razdjelnika nije koncept od kojeg se u ovom trenutku odustalo.

Spomenuli ste LNG?

LNG je projekt koji pozicionira Hrvatsku na energetskoj karti Europe i svijeta. Svojim kapacitetom LNG terminal nadmašuje potrebe Republike Hrvatske i osigurava novi dobavni pravac plinom za srednju Europi.

Kada možemo očekivati realizaciju?

Planovi koji u ovom trenutku u kontekstu realizacije LNG-a egzistiraju, zapravo definiraju početak rada LNG terminala i prve isporuke plina u prvom kvartalu 2020. godine.

Zašto ste povukli tako malo novaca iz EU fondova, samo 15%?

Razina povlačenja na razini cjelokupnog ministarstva je nešto više od 15%. Ovo pitanje bi trebalo uputiti kolegama koji su imali primjedbi na trenutnu rad ministarstva. Ministarstvo na razini 2014. – 2020. raspolaže s milijardu sedamsto sedamdeset milijuna eura. Od toga oko milijardu eura ide na sektor vodnog gospodarstva i tu bilježimo jako dobar rezultat. Što se tiče gospodarenja otpadom, oko 475 milijuna eura alocirano je upravo u ovo područje. Velik prostor za pomak je izgradnja centara za gospodarenje otpadom koji čine najveću većinu ovog novca. U proteklom razdoblju vrludalo se s promišljanjem u kojem smjeru ići s gospodarenjem otpadom. Preuzimanjem odgovornosti za ovo ministarstvo pokrenuli smo čitav niz procesa. Vjerujemo da ćemo u konačnici do 2023. najveći dio alokacije koji je usmjeren na ovaj resor i apsorbirati.